Udio takozvanog sjemena "sa tavana" trenutno je oko 63 posto

Srbija gubi tržišta zbog pada kvaliteta brašna

Agrovijesti
Brašno Fotografija: Pixabay
udruženje Žitounija predlaže da Srbija uvede posebni poticaj za proizvodnju najkvalitetnije pšenice

Srpsko udruženje proizvođača mlinsko pekarskih proizvoda Žitounija objavilo je kako je kvaliteta pšenice lošiji nego prethodnih godina zbog čega mlinska industrija ima velike probleme da proizvede kvalitetno brašno – naročito ono za proizvodnju bureka, lisnatog tijesta i slično.

Zbog toga je ovo udruženje pokrenulo inicijativu za uvođenje posebnih poticaja za proizvođače najkvalitetnije pšenice, takozvanih poboljšivača.

– Predlažemo Ministarstvu poljoprivrede da se iz agrarnog proračuna osigrua poseban poticaj za ugovorenu proizvodnju najkvalitetnije pšenice, u iznosu od dva dinara po kilogramu. Kao i da se ti poticaji osiguraju za najmanje tri godine – navodi se u inicijativi Žitounije.

Srbija je, ove godine, ostvarila najveću proizvodnju pšenice od 1994. godine (oko tri milijuna tona) ali je kvaliteta zrna bila relativno loša. Procjenjuje se da će najmanje polovica ovih količina žita biti prodana kao stočna hrana.

Takva situacija već ugrožava izvoz brašna srpskih proizvođača. Naši proizvođači ne mogu osigurati kvalitetu koju traže inostrani kupci – ističu u Žitouniji.

Na duži rok, ovo bi moglo značajno ugroziti izvoz srpskog brašna.

Neke države iz okruženja, poput Albanije, Makedonije, Crne Gore, BiH, već imaju zamjerke na kvalitetu brašna iz Srbije i okreću se drugim dobavljačima. Napominju da je ovakvom stanju na srpskim poljima doprinijelo nekoliko uzroka, a jedan od njih je to što su poticaji nedovoljno usmjereni na povećanje udjela deklariranog sortnog sjemena i najkvalitetnije merkantilne pšenice.

Prema njihovim procjenama, udio takozvanog sjemena "sa tavana" trenutno je oko 63 posto, što snižava kvalitetu ukupnog uroda pšenice.

Ovo je direktna posljedica davanja poticaja za pšenicu bez uvjetovanja da se mora sijati deklarirano sortno seme – kažu u Žitouniji i objašnjavaju da većina proizvođača i dalje favorizira sorte koje daju veći prinos ali, po pravilu, imaju slabiju kvalitetu.

To je zato što je razlika u tržišnim cijenama pšenice najbolje kvalitete i one koja je lošija relativno mala. Taj iznos nije dovoljan da proizvođačima kompenzira oko deset posto manji prinos koji se ostvaruje u proizvodnji pšenice visoke tehnološke kvalitete.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje