Preko polja do Europe

Srbija na dobrom putu prilagodbe za EU fondove

Agrovijesti
IPARD program u Srbiji i hrvatska iskustva s EU fondovima - drugi panel na konferenciji "Preko polja do Europe" Fotografija: Morana Begač Pogledajte galeriju
U sklopu 2. regionalne agrobiznis konferencije "Preko polja do Europe" održan je panel pod nazivom "IPARD program u Srbiji i hrvatska iskustva s EU fondovima“

Na panelu su sudjelovali šef Odjela za programiranje i promociju ruralnog razvoja Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srbije Aleksandar Bogunović, načelnica Sektora Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske Nada Trgovčević-Letica, Saša Bukovac iz Hrvatske gospodarske komore, Denis Matijević, predsjednik Agrofructus grupe  i Tatjana Beuk Pirušić iz Privredne komore Srbije. Moderator panela bio je Miroslav Kuskunović, voditelj projekta Agrobiz.

U uvodnoj prezentaciji Saše Bukovca prisutni su mogli dobiti sliku o korištenju pretpristupnih fondova EU u Hrvatskoj, količini povučenih sredstava i broju projekata koji su prošli na natječajima, zajedno s preporukama i savjetima za dobru realizaciju i planiranje. Republika Hrvatska započela je s provedbom IPARD-a 2010. godine, iako smo financijsku alokaciju dobili još 2007. 

Razlike u dostupnim financijskim sredstvima su velike, pa smo tako za SAPARD imali na raspolaganju 33,250 milijuna eura, za IPARD 245,8 milijuna eura, a sada za Program ruralnog razvoja putem EAFRD-a imamo 2,4 milijarde eura. Bukovac je istaknuo kako su nam SAPARD i IPARD bili "škola" za EAFRD fond o procedurama koje su prihvatljive za korisnike, izgradnju administrativnih kapaciteta i podizanje svijesti poljoprivrednika o elementima Zajedničke poljoprivredne politike i mogućnostima koje mogu iskoristiti. 

Najvažnije učinkovito planiranje

Također, vrlo je važna komunikacija između resora kako bi se procedure i administrativni zahtjevi mogli uskladiti, a nakon obučavanja ljudi za rad na fondovima, jedan od važnih čimbenika je zadržavanje tih ljudi u sustavu. Bukovac je naglasio kako je s obzirom na količinu dostupnih sredstava najvažnije učinkovito planiranje i držanje propisanih procedura. 

Aleksandar Bogunović rekao je kako Republika Srbija ima na raspolaganju 170 milijuna eura do 2020. godine, a kada se tome pribroje i nacionalna sredstva, raspoloživo je 230 milijuna eura za mjere ruralnog razvoja. Najveći je fokus stavljen na investicijske mjere za OPG-e i preradu za mala i srednja poduzeća, a tu su još ekološka proizvodnja, diverzifikacija, ruralni turizam i LEADER program za LAG-ove. "Iako smo još uvijek u procesu akreditacije, plan je da se prvi natječaji raspišu u drugom dijelu godine", izjavio je Bogunović, uz napomenu da sve ovisi o EU administraciji, reviziji i potvrdi akreditacije. Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine intenzivno radi sa svojom Savjetodavnom služom kako bi bili spremni na sve izazove koji predstoje kada krenu sa natječajima. Poučeni negativnim iskustvima Hrvatske i drugih zemljama članicama unaprijed su se pripremili kako bi imali što manje nedostataka u radu. "Također, intenzivno komuniciramo sa poljoprivrednicima i radimo na promociji. Sa obiteljskim gospodarstvima na fondovima radi Savjetodavna služba, a s malim i srednjim tvrtkama Privredna komora Srbije", kaže Bogunović.

Strategija za konkurentnost i uspjeh

Iskorištenost IPARD-a u Hrvatskoj mogla je biti i bolja, jer "sve ispod 100 posto nije dobro", naglasila je Nada Trgovčević-Letica. Imali smo 21 natječaj u četiri godine provođenja, a najviše je sredstava povučeno u sektoru voća i povrća te u preradi. Na investicijske mjere otišlo je 69 posto sredstava. Za razliku od pretpristupnih fondova, jednom kada zemlja postane članica EU sve je jednostavnije. "Program ruralnog razvoja je jednostavniji i ravnopravniji sa ostalim zemljama članicama", rekla je Trgovčević-Letica naglašavajući kako uvijek treba raditi na fleksibilnosti obrada projekata i pojednostaviti procedure za korisnike. 

Agrofructus grupa korisnik je europskih fondova koji su im značajno pomogli u jačanju konkurentnosti. "Moramo shvatiti da se sredstva moraju pametno koristiti. Ne treba ulaziti u kratkoročne potpore, već razmišljati dugoročno", rekao je Matijević. Ističe kako je najveći hrvatski problem što nemamo strategiju razvoja poljoprivredne proizvodnje. "Ne znamo što želimo, u što želimo investirati kako bi sutra bili konkurentni. Nema strategije razvoja poljoprivrede, a bez nje se ne može dalje", naglašava on.

Privredna komora Srbije usko surađuje sa srpskim Ministarstvom poljoprivrede i zaštite okoliša. "Prikupljali smo podatke za kreiranje programa i mjera", istakla je Tatjana Beuk Pirušić te naglasila kako im je najvažniji zadatak širenje informacija kako bi poljoprivrednici znali što su to EU fondovi i koji su opći uvjeti za njihovo korištenje. Na kampanji radi 16 regionalnih komora koje usmjeravaju buduće korisnike.

Zaključak panela je kako Republika Srbija ide u dobrom smjeru u pogledu priprema za korištenje sredstava, te da će im ona pomoći u podizanju konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje i potencijalima za izvoz. Iskustva koje ima Hrvatska kao najmlađa članica EU, ali i kao zemlja sa sličnim problemima u ovom sektoru, dakako mogu pridonijeti otklanjanju negativnosti i problema na koje je ona naišla, te olakšati srpskoj administraciji, od Ministarstva do srodnih institucija, lakšu prilagodbu. Obje zemlje imaju isti cilj - EU fondovima razviti konkurentnu i bolju poljoprivredu i poboljšati život na ruralnim područjima. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje