navodnjavanje

Srbija navodnjava manje od 1,5% oranica

Agrovijesti
Navodnjavanje Fotografija: Pixabay
Srbija je prošle godine navodnjavala samo 46.823 hektara oranica, što je manje od 1,5%. To je za 7% manje nego u 2017. godini. Oranice i vrtovi s 95,3% imaju najveći udjel u ukupno navodnjavanim površinama, a potom slijede voćnjaci (4,3%) i ostale polјoprivredne površine (s udjelom od 0,4%). Sa druge strane, u svijetu se navodnjava 17% ukupnih obradivih površina.

Srbija je prošle godine navodnjavala samo 46.823 hektara oranica, što je manje od 1,5%. To je za 7% manje nego u 2017. godini. Oranice i vrtovi s 95,3% imaju najveći udjel u ukupno navodnjavanim površinama, a potom slijede voćnjaci (4,3%) i ostale polјoprivredne površine (s udjelom od 0,4%). Sa druge strane, u svijetu se navodnjava 17% ukupnih obradivih površina. 

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, za navodnjavanje je u 2018. godini ukupno zahvaćeno 54.540 tisuća kubnih metara vode, što je za 27,5% manje nego u 2017. godini. Najviše vode crpljeno je iz vodotokova - 88,3%, dok su preostale količine zahvaćene iz podzemnih voda, jezera, akumulacija i iz vodovodne mreže - navodi agroekonomista Branislav Gulan za portal Makroekonomija.

Dodaje da je najzastuplјeniji tip navodnjavanja orošavanje. Od ukupne navodnjavane površine, orošavanjem se navodnjavalo 93,9% površine, kapanjem 6%, a površinski se navodnjavalo samo 0,1% površine.

Gulan smatra da u tako malom navodnjavanju treba i tražiti jedan od uzroka zašto je rast polјoprivredne proizvodnje u Srbiji za poslednja tri desetljeća samo 0,45%.

Strategija razvoja srpskog agrara od 2014. do 2024. godine predviđa rast. U jednoj varijanti, godišnji rast proizvodnje od 9,1%, a u drugoj, blažoj od 6,1%. U prvoj godini primjene te strategije 2015. godine agrar je imao pad 8%, zatim u 2016. godini rast od 8%. U 2017. godini, kada je suša odnijela dio uroda u vrijednosti od 1,5 milijardi eura, pad proizvodnje je službeno bio samo 11%.

Smatra se da je bio i veći, ali nije priznat, jer bi država u tom slučaju morala priznati elementarnu nepogodu, odnosno sušu zbog koje je bio pad proizvodnje. Tada je proizvodnja kukuruza bila manja za 3,5 milijuna tona od očekivane, pšenice za više od 800.000 tona - piše Gulan.

Srbija je prošle godine imala nešto bogatiji urod svih usjeva. Primjerice, kukuruza za tri milijuna tona, pšenice za 800.000 tona. Republički zavod za statistiku proglasio je u 2018. godini rast proizvodnje za 15,7%.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje