Poljoprivredna politika

Srbija pravi kartu voćnih regija i poticaje za voće veže za regionalizaciju proizvodnje

Agrovijesti
Voćnjak Delta Agrara u Čelarevu Fotografija: Delta Agrar
Neplansko podizdanje voćnjaka, kako kažu stručnjaci, vrlo brzo bi moglo postati prošlost. Poticaji, odnosno državne subvencije za nasade voća bi se uskoro, kako je Večernjim Novostima potvrdio dr. Milan Lukić, direktor Instituta za voćarstvo u Čačku, trebale isplaćivati na temelju toga koje sorte voća su stručnjaci predvidjeli za pojedine regije.

Srpsko ministarstvo poljoprivrede započelo je rad na izradi karte koje vrste voća treba uzgajiti u određenim regijama. Cilj im je napraviti ujednačenu kvalitetu u Srbiji i povećanje izvoza

Neplansko podizdanje voćnjaka, kako kažu stručnjaci, vrlo brzo bi moglo postati prošlost. Poticaji, odnosno državne subvencije za nasade voća bi se uskoro, kako je Večernjim Novostima potvrdio dr. Milan Lukić, direktor Instituta za voćarstvo u Čačku, trebale isplaćivati na temelju toga koje sorte voća su stručnjaci predvidjeli za pojedine regije. 

Sam proces regionalizacije proizvodnje u poljoprivredi Srbije nije nova ideja. O njemu se govori već dugo, a vinogradari su svoje regije dobili prije nekoliko godina. Voćari su, također, zadovoljan je Lukić, na najboljem putu da dobiju svoju regionalizaciju, odnosno, dokument kojim će se, na temelju zemljopisnih, klimatskih i geoloških karakteristika pojedinih regija određivati ​​koje vrste voća su pogodne da se u njemu uzgajaju. 

- Ovo, naravno, ne znači da će se zabranjivati ​​da netko na privatnom zemljištu uzgaja bilo koje vrste voća ili usjeve, ali će isplata državnih poticaja ovisiti od toga da li je voćar poštovao preporuke o sortama predviđenim za regiju u kojem podiže voćnjak - jasan je Lukić. - Na ovom poslu uvelike su, uz stručnjake nadležnog ministarstva, angažirani i stručnjaci iz cijele Srbije, pa vjerujem da rezultati neće izostati.

Sama regionalizacija, kako kaže Lukić, bit će odlična platforma za razvoj voćarstva, jer će dovesti do objedinjavanja i ujednačavanja ponude voća iz pojedinih krajeva, a samim tim i do daleko lakšeg izlaska na tržište, jer će moći ponuditi kvalitetu, koji smo do sada imali , ali i kvantitet i kontinuitet.

- Ne treba regionalizaciju shvatiti kao proces koji će jednom biti napravljen i neće se mijenjati - objašnjava Lukić. - Kod voćara je posebno značajno to da se prate najnoviji trendovi i da ovaj dokument prilagođava i dopunjuje. Kod jabuka, primjerice, zasadi mogu trajati i po 20 godina, pa tu nema mnogo promjena, ali kod jagoda ima proizvođača koji sorte mijenjaju i na godišnjoj razini, pa će njima biti izuzetno značajno saznati što je pogodno za njihov teren. Samim tim, Srbija će ovim poslom dugoročno profitirati, jer će se, podizanjem novih voćnjaka, praktično, mijenjati kompletna voćarska mapa u Srbiji.

Udruživanje - sljedeći korak

- Sljedeći, logičan korak, koji bi trebalo pratiti regionalizaciju, je udruživanje - ističe Lukić. - Nadam se da će državne mjere za osnaživanje zadruga imati dobar rezultat, jer veća ponuda, u startu, znači i bolji tretman na tržištu.

Proizvodnja voća, izračunali su statističari, čini 11 posto vrijednosti poljoprivredne proizvodnje u Srbiji. Uz vinovu lozu, najviše se u Srbiji uzgaje šljive, maline, jabuke i višnje, a zastupljene su i breskve, kruške, marelice, trešnje, jagode i kupine, dok se posljednjih godina sve više podižu zasadi borovnice, ribizle i aronije.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje