Sivo tržište

Srbija proizvela 22,5 milijuna litara rakije, a samo četvrtina ide legalnim kanalima

Agrovijesti
Rakija Fotografija: Thinkstock
Samo četvrtina rakije na tržištu Srbije dolazi od registriranih proizvođača, upozorava srpsko Ministarstvo poljoprivrede.

Prema službenim podacima, prošle godine proizvedeno je 22,5 milijuna litara rakije, a kada se ovi podaci usporede sa količinom voća iz nasada (koji prema procjeni završe u kazanima) jasno je da se na tržištu proda i do četiri puta više ovog žestokog pića.

Iz nadležnih institucija napominju kako je to najvidljivije na primjeru šljive. U Srbiji se godišnje prosječno proizvede oko 740.000 tona ovog voća, a od 70 posto tih količina (od oko 520.000 tona) napravi se rakija. Ako je za litru rakije potrebno od osam do deset kilograma tog voća računica je jasna.

– Tako dolazimo do količine od 52 do 62 milijuna litara i to samo šljivovice. Ali, činjenica je da se na tržištu nalaze i daleko veće količine voćnih rakija. Pretpostavka je da je u Srbiji trenutno u prometu oko 80 milijuna litara rakije – kaže Kolinda Hrehorović, šefica odsjeka za proizvodnju i preradu voća u Ministarstvu poljoprivrede.

Zakon o jakim alkoholnim pićima stupio je na snagu početkom ove godine. Osim usuglašavanja sa EU standardima cilj donošenja novih propisa bio je i da srpski proizvođači postanu konkurentniji te da se osigura isti uvjeti poslovanja za sve – kroz suzbijanje sivog tržišta.

Ali za sada se ne vidi veliki pomak iako su individualni proizvođači prvi put dobili priliku da prodajom voćnih destilata za registrirane sustave uđu u legalne tokove.

Na to ukazuju i nedavno otkrivene ilegalne proizvodnje viskija i drugih alkoholnih pića na jseveru Kosova i podatak da su boce skupih žestokih pića završavale čak u restoranima i kafićima na Kopaoniku.

– Činjenica je da Srbija i dalje ima veliki problem sa nelegalnom proizvodnjom i prodajom alkohola. Ovo nije samo problem sive ekonomije već i zdravlja ljudi – upozoravaju iz Grupacije uvoznika i distributera jakih alkoholnih pića (GUDAP), koja je u Privrednoj komori Srbije organizirala okrugli sto na temu borbe protiv sive ekonomije u sektoru alkoholnih pića.

Prema nedavno provedenom istraživanju (na uzorku od 1.054 građana u Srbiji) tek 28 posto njih kupuje rakiju u trgovinama i trgovačkim lancima. Za trećinu ispitanika „povoljna cijena” je odlučujući faktor kod izbora, a polovica njih nema običaj čitati deklaraciju niti provjeravati je li piće originalno.

Nebojša Dević, šef odsjeka za zaštitu prava intelektualnog vlasništva pri srpskom Ministarstvu trgovine upozorio je i da se na tržištu nalaze velike količine falsificiranih žestokih pića. Kako kaže tim poslom se bave organizirane grupe, a najveće količine uglavnom viskija, vodke, likera… različitih svjetskih brendova prodaju se u noćnim klubovima. Takva pića obično nemaju deklaraciju i najlakše ih je prepoznati po čepu, koji se teško može plagirati.

– Ekipa ovlaštenih stručnjaka iz EU tri mjeseca je boravila u Srbiji. Njihova procjena je kako u čak 85 posto noćnih klubova i ugostiteljskih objekata prodaju falsificirana pića. Na temelju našeg iskustva ta pića se proizvode u nekakvim garažama, a ulaze i različitim kanalima preko Kosova, iz Bosne, Bugarske i Mađarske – ističe Dević, dodajući kako je danas veća zarada od kamiona falsifiiciranog pića nego od punog gepeka droge, a i kazne su neusporedivo blaže.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje