Voćarska proizvodnja

Srbija: Više šljiva u izvoz, a manje u rakiju

Agrovijesti
Šljive Fotografija: Pixabay
Srbija, kako su pedantno izračunali statističari, ima zasađeno ovo izuzetno značajno voće na gotovo 78.000 hektara. Sa tih površina, godišnje se ubere između 300.000 i 450.000 tona plodova.

Ove godinebi ljubitelji rakije šljivovice mogli biti uskraćeni za to piće, jer će najveći dio kvalitetnog roda biti plasiran po boljoj cijeni, kao prvoklasna, sječena ili sušena šljiva, pišu Večernje novosti.

Šljive u Srbiji su dobro osjetile zimske, a još više kasne proljetne "minuse". Ni rod, koji bi zbog tako loših uvjeta mogao biti manji i za četvrtinu, slažu se stručnjaci, neće ugroziti poziciju Srbije kao drugog na svjetskoj listi proizvođača šljiva, odmah iza najmnogoljudnije zemlje na svijetu Kine.

Srbija, kako su pedantno izračunali statističari, ima zasađeno ovo izuzetno značajno voće na gotovo 78.000 hektara. Sa tih površina, godišnje se ubere između 300.000 i 450.000 tona plodova.

- Priča sa šljivama se u posljednjih nekoliko godina umnogome promijenila i više ne liči na ono što smo nekada imali - objašnjava Evica Mihaljević iz Udruge "Plodovi Srbije". - Sve više voćara se odlučuje šljive brati ručno, s peteljkom, i da ih tako, posebno one iz prve, odnosno ekstra klase, plasira u prodaju. Takve šljive najčešće se odmah hlade i nalaze svoj put do Rusije. Drugi dio, također solidne kvalitete, reže se ručno ili strojno, i tako se oslobađa koštice, a zatim se plasira na tržište. Preostale šljive prerađuju se sušenjem, dok se prezreli plodovi koriste za pekmez i u rakiju.

Mihaljevićeva također napominje kako bi ove godine ljubitelji rakije šljivovice mogli biti uskraćeni za to piće, jer će najveći dio kvalitetnog roda biti plasiran po boljoj cijeni, kao prvoklasna, sječena ili sušena šljiva.

- Sve je manje proizvođača koji šljive tresu i kupe ih, a sve više onih koji ih beru - jasna je Mihaljević. - Samim tim, pred šljivama, kao voćem po kojem je Srbija uvijek bila poznata, stoji lijepa budućnost.

Šljiva - spas od bankrota

A Srbiju su, kako ukazuje dr. Milan Lukić, iz Instituta za voćarstvo u Čačku, upravo šljive proslavile, ali i spasile od - bankrota.

- Povjesničari dobro pamte kako su upravo suhe šljive, u rodnim godinama, još u vrijeme Obrenovića, spašavlai Srbiju od bankrota - ističe Lukić. - Mnogi, također, znaju kako je prvi izvozni posao iz Srbije, sa SAD, bio izvoz suhih šljiva. Samim tim, ovo voće u Srbiji ima poseban značaj.

Lukić također ističe kako se sve više poljoprivrednika, prije svega mladih, odlučuje da stare šljivike u kojima su se stabla obilazila tek kada dođe vrijeme berbe, odnosno kupljenja šljiva, zamijeni modernim nasadima, sa sustavima za zalijevanje i prihranu, s protugradnim mrežama i sustavima za zaštitu od mraza.

- Trenutno je odnos modernih i tradicionalnih zasada šljiva 40:60 u korist tradicionalnih, ali ta se situacija iz godine u godinu mijenja, odnosno raste broj modernih zasada - zadovoljan je Lukić. - Mijenja se i struktura po sorti, tako da se sve više sade šljive koje su oblikovane za jelo, a sve manje je onih rakijskih sorti. I dalje, međutim, imamo mnogo prostora za napredak, jer, iako smo svjetski značajan proizvođač šljiva, i dalje suhe šljive iz Srbije na tržištu Rusije pokrivaju samo jedan posto tržišta.

Štete u šljivicima

Mrazevi su, kako procjenjuju stručnjaci, ovog proljeća najviše štete napravili na području Ljubovije i Blaca, gdje je stradalo i do 60 posto roda. Situacija u Osečini je malo bolja, jer je tamo šteta oko 40 posto.

Mnogi smatraju kako u rakiji završavaju šljive najlošije kvalitete - ističe dr Milan Lukić. - Stručnjaci, međutim, kažu da u rakiji, ukoliko želite pravu kvalitetu, trebaju biti bolji plodovi od onih koji se služe za jelo.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje