Izvoz

Srpski izvoz mesa u Rusiju pao za 90 posto

Agrovijesti
Meso Fotografija: Pixabay
Izvoz mesa iz Srbije u Rusiju gotovo je obustavljen. Potražnja uglavnom postoji za smrznutom svinjetinom iz srpskih klaonica

U prvih osam mjeseci ove godine na rusko tržište isporučeno je samo 1.598 tona mesa – za 2,4 milijuna eura, što je za čak 90 posto manje nego u istom razdoblju 2015. godine. U istom razdoblju, potpuno neočekivano, skočio je uvoz mesa iz Rusije (za tri puta) i to onog najlošije kategorije, doznaje Politika.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, za oko 200.000 eura na ruskom tržištu kupljeno je oko 80 tona mesa i jestivih otpadaka koje se koristi u preradi za proizvodnju salama, kobasica i hrenovki. Iako je, istina, riječ o relativno malim količinama ovo bi možda mogla biti naznaka kojim smjerom bi mogla krenuti robna razmjena između Srbije i Rusije u kojoj je, po svemu sudeći, sve manje mjesta za srpske proizvođače mesa.

Kako objašnjava Dejan Delić, iz Privredne komore Srbije, glavni razlog ovakvog pada je visoka cijena mesa. Srpski proizvođači, uz ogromne troškove transporta, ne mogu biti konkurentni na tom tržištu.

Do 2014. Srbija nije bila izvoznik mesa i prerađevina u Rusku Federaciju, a najbolja prilika otvorila se sredinom te godine i trajala je sve do studenog 2015., jer je rublja tada počela oscilirati i padati, pa se ukazala šansa da Srbija postane cjenovno konkurentna. Na lošiji izvoz utjecalo je i to što je ruska domaća proizvodnja dodatno ojačala. Ali, ni sa smirivanjem tečaja i tržišta nisu se vratili dobrim rezultatima.

– Ovo je nažalost točno. Meso više nije prioritetan proizvod u kategoriji prehrane u izvozu za Rusku Federaciju. Takve oscilacije, sa padom ili jačanjem rublje, nismo imali, recimo, sa sirom, koji je i dalje tražen i interesantan sa tamošnje kupce – kaže Delić.

Iako ni prošla godina nije bila posebno uspješna za srpsku mesnu industriju – okončana je sa prihodom od izvoza od 22,9 milijuna eura u ovom trenutku to je više nego nedostižno. Informacija sa web stranice Rosselkhoznadzor, federalne službe za veterinarski i sanitarni nadzor, pokazuju kako dozvole za plasman svinjskog mesa i prerađevina na tržište Ruske Federacije (i to bez ograničenja) i dalje ima više od deset najvećih srpskih tvrtki. Među njima su: Juhor, Karneks, Neoplanta, Đurđević, Topola”, Big-bul, Zlatiborac, Koteks, Agro-Papuk.

Većina njih već standardno nerado javno govori o propalim poslovima sa velikim ruskim kupcima, ali je jasno da je sunovrat snova o osvajanju bar dijela moskovskog i sanktpeterburškog tržišta počeo upravo 2015. kada su klaoničari od izvoza ostvarili upola manje prihode nego godinu dana ranije. Tada je već postalo očigledno da je propuštena šansa da se trgovinski embargo između Rusije i EU uspješnije preokrene te za bolje pozicioniranje u ruskim trgovinama. Tome je najviše doprinijela činjenica da su kontejneri sa mesom iz Srbije do odredišta putovali i dva tjedna i prelazili više od sedam tisuća kilometara. Zbog nemogućnosti da se svinjetina (zbog cijepljenja protiv svinjske kuge) preveze preko teritorija Europske unije kontingenti se i dalje šalju prvo kamionima do Luke Bar, a potom morskom trasom oko Europe do luke u Sankt Petersburgu.

Na ruku nisu išle ni informacije da se sve češće u njihovim trgovinama može vidjeti roba porijeklom iz EU, iako su sankcije službeno na snazi. Mediji su čak objavili da se početkom godine kilogram svinjskog „karea” u trgovinama na sjeveru Rusije prodavao po cijeni od 450 dinara, koliko je u to vrijeme koštao i u Srbiji što ukazuje koliko je ova vrsta posla postala neisplativa za domaće proizvođače. Prema neslužbenim informacijama, iako u manjem obimu nego prije, sa Rusijom trenutno posluje samo nekoliko proizvođača, među kojima su: Karneks, Juhor, Neoplanta i Agro-Papuk. Možda se najuspješnijim može smatrati Zlatiborac koji je na ovom tržištu osnovao predstavništvo i pokušava na taj način doprijeti do tamošnjih kupaca.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje