Od pšenice se lako ne odustaje

Srpski poljoprivrednici zasijali 20 posto više pšenice

Agrovijesti
Pšenica Fotografija: Pixabay
U Srbiji je u 2017. godini u jesenjskoj sjetvi zasijano je 813.647 hektara površine, što u odnosu na konačne rezultate jesenje sjetve u 2016. godini predstavlja povećanje od 19,7 posto.

U Republici Srbiji u 2017. godini u jesenjskoj sjetvi zasijano je 813.647 hektara površine, što u odnosu na konačne rezultate jesenjske sjetve u 2016. godini predstavlja povećanje od 19,7 posto, kaže Vojislav Stanković. 

Promatrano po kulturama, zasijano je više: pšenice (17,3 posto), ječma (30,0 posto), raži (38,4 posto i dr. 

U usporedbi s desetogodišnjim prosjekom jesenjska sjetve (2007‒2016), površine pod pšenicom povećane su za 15,2 posto, ukazuje on. 

-Motiviranost proizvođača za povećanim sjetvenim površinama je u prednosti koje ima proizvodnja pšenice, u odnosu na druge biljne kulture, a sadržane su u činjenici što ona zahtjeva manja ulaganja u vremenu kada su financijska sredstva nedostupna proizvođačima i relativno skupa.

Zatim procjenama da će situacija na svjetskom tržištu u idućem razdoblju biti za proizvođače i izvoznike relativno povoljna, dalje, potrebom poštivanje plodoreda, činjenicom da se pšenicom najefikasnije, bez zagađenja zemljišta, može boriti protiv korova i drugih biljnih štetnika, kao i činjenicom da je još uvjek visoka potrošnja pšenice (kruh u ekvivalentu pšenice od oko 130 kilograma  po stanovniku) u Srbiji  zbog niskog standarda stanovništva - kaže Stanković. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje