Mladi poljoprivrednici & studenti

Što su studenti Sociologije sela naučili na 'Međunarodnim otvorenim danima mladih poljoprivrednika'

Agrovijesti
Studenti Filozofskog fakulteta smjera Sociologija sela sa svojim profesorima Fotografija: Morana Begač
Naš portal Agrobiz.hr organizirao je dolazak 40 studenta preddiplomskog kolegija Sociologija sela, koji se održava na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na Međunarodne otvorene dane mladih poljoprivrednika. Oni su nam poslali svoje dojmove sa Sajma u Gudovcu i naše konferencije o mladim poljoprivrednicima. Zahvaljujemo im na trudu.

Četrdesetak studentica i studenata preddiplomskog kolegija Sociologija sela, koji se održava na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, posjetili su 1. travnja 2016. Međunarodne otvorene dane mladih poljoprivrednika, u sklopu 19. proljetnog međunarodnog bjelovarskog sajma u Gudovcu. Posjet je organizirao i financijski podržao portal Agrobiz.hr koji je prepoznao važnost direktnijeg uključenja studenata s temama koje obrađuju na kolegiju, poput ruralnog života, modernizacije hrvatskih sela, iskorištavanja postojećih i stvaranja novih potencijala, te perspektive uključenja mladih u poljoprivredu i ruralni razvoj.

Studenti su uz obilazak sajamskih sadržaja prisustvovali i Agrobizovoj konferenciji na kojoj su imali priliku diskutirati sa stručnjacima o trenutnom stanju sela i poljoprivrede u Hrvatskoj, postojećim problemima i potencijalnim rješenjima. Studenti su se složili sa stručnjacima da je ulaganje u ruralna područja i ljude koji tamo žive nužno, no istodobno su smatrali da brojne strategije i mjere o kojima se govorilo prečesto ostanu mrtvo slovo na papiru, odnosno da imaju smisla samo ako se radi o konkretnim mjerama koje se moraju čim prije početi implementirati, uzimajući u obzir specifičnosti hrvatskih ruralnih područja i stvarnih potreba ljudi koji na njima žive.

Složena birokracija jedna je od takvih tema kod koje su studenti osjetili izrazitu diskrepanciju između onoga što se proklamira na razini države i situacije u kojoj se nalazi "obični" čovjek. U njega se, s jedne strane, ulažu sve nade da će ostati na selu i podići poljoprivredu, dok mu se, s druge strane, to na različite načine otežava. Osobne priče ljudi koji su izgubili apsurdne bitke s birokracijom u želji da unaprijede svoj život i proizvodnju posebno su ih dirnule. Zanimala ih je i mogućnost vlastitog uključenja kao visokoobrazovanog kadra u razvoj hrvatskih ruralnih područja, kroz promoviranje boljeg razumijevanja sela, kroz znanstvena istraživanja, ali i sudjelovanje u prijavi projekata na natječaje Europske unije, izradi strategija za ruralni razvoj koje bi se temeljile na još boljem razumijevanju povijesti, društvenog stanja i perspektiva razvoja hrvatskog sela i sl.

U nastavku su kraći izvaci iz nekoliko njihovih osvrta, razmišljanja, komentara i kritika potaknutih ovim posjetom.   

Donosimo impresije studenta koji su bili na Agrobizovoj konferenciji

"Za mnoge od nas, uključujući i mene koja živim u Zagrebu čitav život, ovo iskustvo bilo je nešto novo i zanimljivo jer dosad nisam imala prilike uživo vidjeti i čuti o seoskom načinu života od ljudi koji ga svakodnevno žive. Na sajmu sam vidjela mnoge domaće poljoprivredne proizvode, od kojih su me neki poput domaćeg tabasco umaka zaista iznenadili jer nisam znala da se i u Hrvatskoj ljudi bave proizvodnjom tako egzotičnog dodatka jelu. Isprva su me najviše impresionirali traktori, plugovi i ostali uređaji koji se koriste u poljodjelstvu, a bili su izloženi kako bi ih naši poljoprivrednici vidjeli i možda kupili. Često imam prilike takve sprave vidjeti samo na televiziji, međutim uživo kao da su bili još veći nego što sam ih zamišljala. Uz to su me prilično iznenadile i cijene pojedinih traktora koje također nisam očekivala. Međutim, na kraju su mi se najviše od svega svidjele domaće životinje koje su bile izložene u kavezima; podragala sam razne domaće golubove, kokice i zečeve i razgovarala s njihovim vlasnicima o ispunjavajućem poslu koji svaki dan mukotrpno obavljaju kako bi mogli uzgajati te glasne i slatke životinjice."


"Posjet međunarodnom sajmu u Gudovcu je zasigurno jedno kvalitetno i nesvakidašnje iskustvo, posebice za one koje nisu okušali život izvan asfalta. Usudio bih se reći da Gudovec nije 'karakteristično' selo, bar ne kako ga mi zamišljamo u svojim stereotipnim razmišljanjima. Stoga je ovaj posjet i bio poprilično koristan, prisustvovanje panelima, razgledavanje sajma, zasigurno je razbilo nekakve predrasude prema selu."


"Zaista mi se svidjelo na sajmu i iznenadilo me koliko je poljoprivreda mehanizacijom i tehnologijom na visokoj razini. Trebaju se razbijati predrasude o selu i poljoprivredi i pokazati mladima da je to isplativo. Naravno, najprije je potrebno raditi na strategijama i edukaciji (...)"


"Osobno, bilo mi je jako lijepo i ugodno iskustvo. Već neko vrijeme razmišljam o poljoprivredi i zbilja vjerujem da je to grana budućnosti, pogotovo u Hrvatskoj, koja je prebogata. Mislim da veliku ulogu igra država, a nova vlada mi nekako daje nadu da bismo mogli povesti računa o našoj zemlji i svim bogatstvima koje ima. Smatram da ima mladih koji su željni rada, uživanja u poljoprivrednim djelatnostima, koji imaju ideje, koji su inovativni i hrabri, oni koji će prihvatiti rizik i učiniti našu Hrvatsku boljom, ako ne i vodećom zemljom EU!"


"Nakon razgledavanja slijedio je prvi panel na kojem je sudjelovao i ministar Romić, gospođa Puljić iz Agrokora, dekan Agronomskog fakulteta Zoran Grgić, direktor tvornice šećera Viro Ivan Tot, predsjednik Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika Jan Marinac i mladi poljoprivrednik iz Slovenije Rok Sedminek. Smatram da su rekli ohrabrujuće stvari koje bi mogle privući mlade u poljoprivredu. Ministar je najavio brojne planove, poticaje i prednosti koje sama poljoprivreda ima. Gospođa Puljić naglasila je da Agrokor zaista podupire i educira mlade i naglasila je da je potrebno biti inovativan i izaći iz okvira. Isto su naglašavali i mladi poljoprivrednici. Ali, nekako mi se čini da su to sve stvari na razini priče bez nekakvih konkretnih mjera i savjeta kako doista pokrenuti neku vlastitu proizvodnju. Mislim da bi se puno više trebalo raditi na edukaciji ljudi i pružiti im puno više pomoći, posebice što se tiče određenih administrativnih problema i stavki. Ljude bi trebalo informirati o sredstvima i poticajima, ali isto tako i kontrolirati ta sredstva. A ne da se događa da većina ljudi nakon tih nepovratnih sredstava završi u još većim dugovima jer su kupili kuće, razne strojeve i slično, a sredstva su mogli iskoristiti na bolji i profitabilniji način. Upravo ovdje vidim priliku za nova radna mjesta, brojne ekonomiste koji bi savjetovali ljude. Ali vidim i prostor za sociologe koji bi definitivno mogli pisati razne projekte za EU. Nadam se da ćemo uskoro vidjeti konkretne korake novog ministra kao što je i obećao. Hrvatska ima ogromne mogućnosti i treba to iskorištavati. Iz EU dobivamo sredstva i potrebno je mnogo mladih obrazovanih ljudi koji će pisati programe i strategije da se bi ta sredstva mogla i iskoristiti. A ne da iz godine u godinu ona propadaju."


"Pitanje koje je otvorilo diskusiju glasi: jesmo li zakazali kao društvo zbog odlaska mladih što u inozemstvo, što iz ruralnih područja? Ministar poljoprivrede rekao je da nema potrebe za odlaskom jer mladi mogu i trebaju svoje ideje ostvariti u RH. Također, poručio je da će raditi s mladima cijeli mandat, truditi se da imaju potrebne preduvjete, te da se kroz program ruralnog razvoja mijenja zakonska regulativa kako bi mladi ostali u Hrvatskoj. Nadalje se oglasio dekan Agronomskog fakulteta poručivši da je poljoprivreda profesija budućnosti. Osim što moraju biti stručni u svojoj struci, budući poljoprivrednici moraju biti dobro upoznati s ekonomijom i suvremenom tehnologijom. Zbog toga se uvode promjene studijskih programa i raste potražnja za agronomskim fakultetom. S druge strane, gospođa Ljerka Puljić (članica nadzornog odbora, Koncern Agrokor), koji ima preko 65.000 zaposlenih i najmodernije tehnologije u agrobiznisu te surađuje s nekoliko fakulteta, poručuje da je znanje jedini element koji može hrvatsku poljoprivredu 'vratiti u život'. U panelu su također sudjelovala i dva mlada poduzetnika, Rok Sedminek iz Slovenije i Jan Marinac iz Hrvatske. S obzirom na mlade poljoprivrednike koji posjeduju gospodarstvo Hrvatska je bolja od Slovenije i iznad prosjeka EU jer ima 9% mladih dok Slovenija ima 6%. Europski prosjek je 7,5%. Poljoprivreda je izvrsna grana za samozapošljavanje, posebno za one koji se ne boje rizika, a znanost se trudi slijediti suvremene trendove. Ono što su svi sudionici naglasili jest da u Hrvatskoj poljoprivredi zapravo nikada nema odlaska u mirovinu, možda samo formalno, ali farmer uvijek ostaje farmer, kako kaže Jan Marinac. Nadalje naglašava se da agronom mora biti lider, pratiti trendove i suvremene tehnologije. Problemi koji se pojavljuju u poljoprivredi i koji bi se trebali riješiti uz pomoć države jesu navodnjavanje i komasacija. Slovenija koristi fondove EU, dok ih Hrvatska gotovo i ne koristi, što bi se trebalo promijeniti. Marinac navodi problem dostupnosti zemljišta, a rješenje vidi u udruživanju. U Hrvatskoj postoji 1066 udruga. Gospođa Puljić naglašava da treba početi raditi, osmisliti zajedničke projekte i realizirati suradnju koja treba biti lokalno-regionalna. Poruke koje su poslali studentima, budućim mladim poljoprivrednicima jesu da se bave onime što ih zanima, da budu inovativni, hrabri i da trebaju tražiti, a ne čekati da im se da! Izazov motivira!"


"Na prvom održanom panelu saznali smo dosta informacija i dotakli se teme mladih u poljoprivredi i na selu. (...) Iako se većina savjeta odnosila na obrazovanje i studente Agronomskog fakulteta, ministar je naveo prednosti koje imaju mjere za mlade poljoprivrednike dok je Jan Marinac istaknuo kako je poljoprivreda izvrsna grana samozapošljavanja uz koju dolazi rizik, ali su svi istaknuli kako je to jedna grana koja zahtijeva velik trud i postupno učenje, ali i da se ustrajnost i bavljenje onime što želimo na kraju isplati. (...) Rasprava i panel 'Poljoprivreda u službi Zlata vrijednih pojedinaca' također su bili edukativni i saznali smo mnoge primjere i poteškoće s kojima se susreću poljoprivrednici koji tek kreću s poslovanjem. Također su istaknuli kako se svatko može baviti poljoprivredom ako ima za to jaku želju. Unatoč zanimljivim panelima i raznolikog sadržaja sajma, mislim da su gosti na panelima trebali davati više primjera i konkretnijih mjera za privlačenje mladih u poljoprivredu kao i povratak i zadržavanje mladih na selu. U svakom slučaju, drago mi je da sam imala priliku prisustvovati ovom zanimljivom i edukativnom sajmu."


"Predavanje i rasprave na panelima, iako možda malo prestručni za studente sociologije, zasigurno su bili poticajni, otvorili su mnoga pitanja koja mogu biti zanimljiva ne samo za agronome ili sociologe, već i ekonomiju, turizam, marketing... Između ostalog, postavljala su se pitanja poput kako zadržati mlade na selu (gdje bi i sociolozi mogli pronaći nekakvo rješenje), treba li raditi na kvaliteti ili kvantiteti, te, meni posebno zanimljivo pitanje, je li poljoprivreda profesija budućnosti. Možda je to ipak malo preekstremno pitanje, ali svakako bi bilo zanimljivo razmisliti o tome. Koje su mogućnosti koje pruža selo? Turizam, zdrava prehrana, zdrav život, bijeg od užurbanog načina života...  No, osim toga, govorilo se i o konkretnijim slučajevima. Posebno se stavljao naglasak na mlade agronome, tešku mogućnost zapošljavanja, odnos, te suradnju agrokompanija s fakultetima, poticanje na korištenje novih tehnologija, znanja i umijeća. Govori se i o nažalost tužnoj slici sela te poljoprivrede kao djelatnosti u Hrvatskoj. Poznata je činjenica da mladi bježe sa sela, da naša sela propadaju, no iznosi se i još nekoliko problema; kako uz tolike poreze i ostale troškove ostvariti dobit? Smatraju da je to razlog zašto seljaci žive od poticaja (što ne bi trebalo biti). No unatoč pesimističnoj situaciji Hrvatskih sela, ministar, predstavnici agrokompanija i ostali agronomi pozivaju mlade na hrabrost i preuzimanje rizika, upozoravaju kako je posao na selu iznimno težak, ali da se uz veliku volju te praćenje Europskih trendova mogu postići veliki rezultati."


"Zanimljivo je bilo slušati mlade menadžere na prvom i trećem predavanju, koji su, neovisno o završenoj školi, birokratskim preprekama, odlučno išli prema svom cilju, te su danas sretni jer se bave nečime u čemu stvarno uživaju. Čak sam, slušajući njih, zamišljao kako bi zapravo bilo lijepo imati vlastitu farmu."


"Kako su sudionici drugog panela objasnili, postoji veliki problem s birokracijom, zbog čega su često na velikim gubicima. Mladi poljoprivrednik, Jan Marinac, opisao je kako je zbog besmislenih problema s birokracijom izgubio pravo sudjelovanja na jednom bitnom natječaju. Goran Jančo, koji se bavi uzgojem svinja (a i odnedavno i mesarstvom) opisao je probleme plasiranja vlastitog proizvoda kojemu konkuriraju izuzetno jeftini uvezeni mesni proizvodi (koji su jeftini jer su subvencionirani). Također je i ukazao na to da država ne podupire očuvanje autohtone hrvatske vrste, crne slavonske svinje, čiji se uzgoj jednostavno ne isplati. Sandra Levak Miklošić, koja se bavi uzgojem jabuka (isporučuje ih školama), također je ukazala na propuste u zakonu. Naime, poljoprivrednici, koji se legalno bave uzgojem, često snose velike troškove zbog čestih inspekcija, a mnogo pojedinaca se neometano bavi uzgojem na crno i pritom ostvaruju znatno veću dobit od onih koji poštuju zakone. Romina Zadravec, koja se bavi preradom mliječnih proizvoda, ukazala je na važnost vjernih kupaca, osobito u vrijeme velike dostupnosti stranih jeftinih, često i mnogo manje kvalitetnih konkurentskih proizvoda."


"Govorilo se o ulozi mladih u poljoprivredi i agrobiznisu te smo saznali da imamo puno mladih ljudi koji se bave poljoprivredom i onih koji zauzimaju posjede svojih obitelji; u usporedbi sa Slovenijom imamo 3% više mladih vlasnika poljoprivrednih gospodarstava. (...) Ali postoje i neki problemi kao što su dostupnost zemljišta, a jedino rješenje za probleme poljoprivrednika je udruživanje, savladavanje znanja, konkurencija i 'izlazak iz okvira'."


"U glavi mi je ostala i rečenica s drugog panela. Svi sudionici naglasili su da se ne smije odustati. Nažalost, nekako smatram da su oni među malim postotkom ljudi koji su uspjeli. Naravno da ne treba odustati, ali važnije je educirati ljude i pružiti im potpore, da im se to zaista isplati. Država treba napraviti pozitivnu klimu za razvoj poljoprivrede i maksimalno iskoristiti pogodnosti koje nam pruža EU."


"(...) na tom panelu sudjelovala su četiri sudionika projekta Večernjeg lista 'Zlata vrijedni' koji su se zaista trudili opisati nam svoj rad u svinjogojstvu, voćarstvu, povrtlarstvu i sl. Mislim da nas je sve oduševljavala njihova strast, ljubav i posvećenost koju svakodnevno iskazuju prema svom poslu unatoč mnogim administrativnim i drugim brigama koje su im nažalost nametnute."


"Velika pomoć u održavanju, funkcioniranju nekog OPG-a jest i sama obitelj, koja mora biti složna i dovoljno organizirana i nadahnuta te imati želju za napredak. Ovdje iz vlastitog iskustva mogu reći da je to tako jer je na isti način moja obitelj počela. Naime danas imamo vlastito OPG voćarstvo, a isto tako kao i svi ovi poljoprivrednici izlagači, počeli smo od nule. Kroz naporan rad i upornost stekne se iskustvo, a to vodi k uspjehu. Baviti se poljoprivredom i posjedovati vlastito obiteljsko gospodarstvo znači puno rada i predanosti, što smo i čuli na panelima. Mislim da se jedino tako može uspjeti, i to ne samo u poljoprivredi već i u ostalim granama. Želja, volja, trud, upornost i rad ključni su za napredak."

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje