Ribarstvo

Stok tune oporavljen, kvote veće, a cijene niže

Agrovijesti
Tune Fotografija: Pixabay
Nakon srdele, tuna je naš drugi po veličini izvozni riblji proizvod, oko 3000 tona godišnje u vrijednosti oko 27 milijuna eura

Dok je većina domaćih potrošača gleda samo na kovanicama od 2 kune, više od 90 posto plavoperajne tune iz hrvatskih je uzgajališta proteklih tjedana otplovilo put Japana. Izlov je gotov, a samo su iz Sardine u Postirama japanski brodovi-hladnjače, prisutni na izlovu, ukrcali 900 tona te najcjenjenije vrste tune na svijetu, koje pozamašni primjerci na tamošnjim ribarnicama dostižu i cijene veće od milijun dolara.

Pale otkupne cijene

Mislav Bezmalinović, predsjednik uprave Sardine, smije se i kaže kako oni nemaju primjeraka od nekoliko stotina kilograma za kakve se nadmeću na japanskim burzama. Njihova, postirska, od 10-ak je kilograma, koliko je težila prilikom ulova, utovljena do 50-60 kg. No nezasitni Japanci i ove su godine kupili baš svu njihovu tunu. Jedini problem je, međutim, što je zbog povećanja ulovnih kvota, povećana i proizvodnja omiljenog bluefina, pa je sukladno zakonu ponude i potražnje, tuni pala cijena.

– S obzirom na oporavak stoka tune na Mediteranu, sada trebate proizvesti gotovo dvostruke količine za istu cijenu – kaže Bezmalinović. No tuna je, dodaje, i dalje jedan od glavnih izvoznih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz RH i sretni smo što imamo povlasticu što u Jadranu smijemo loviti tune od minimalno osam kilograma, a ostale članice ICCAT-a (Međunarodne komisije za očuvanje i zaštitu atlantskih tuna) od minimalno 30.

– Imamo dojam da je postignut balans u moru – i tuna i srdela kojom se tune pretežito hrane. Stoga bih volio da se zbog zadržavanja stabilnosti u moru, a i cijena tune, kvote više ne povećavaju – ističe Bezmalinović.

Tvrtki sa stoljetnom tradicijom i vlastitom flotom od sedam ribarskih brodova tuna čini 40% prihoda, a ostatak uzgoj školjaka, brancina i orade te prerada ribljih proizvoda, koja u jednoj od najmodernijih tvornica takvog tipa u Europi, među ostalim, podrazumijeva više od 40 milijuna konzerviranih proizvoda godišnje te kapacitet smrzavanja 150 tona ribe dnevno.

U Jadranu je svojedobno bilo dopušteno uloviti i 1155 tona tune za daljnji uzgoj, da bi s međunarodnim zabranama zbog sve veće ugroženosti te vrste kvota pala i na 400-tinjak tona. No u međuvremenu tuna je spašena, a s njom i cijeli niz radnih mjesta koja su direktno ili indirektno povezana s plavoperajnom tunom, kazao je na posebnom sastanku ICCAT-a u Dubrovniku potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić zalažući se i za liberalizaciju uzgoja, produljenje plivaričarske ribolovne sezone koja u pravilu traje od kraja svibnja do kraja lipnja te subregionalni pristup.

Na sastanku 52 članica ICCAT-a odlučeno je tako da će hrvatska godišnja kvota za izlov tune sa 779,84 tona u 2018. u ovoj godini porasti na 862,79 tona, a 2020. premašiti 900 tona.


 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje