Ekstremne temperature ruše prinose kukuruza, soje i šećerne repe

Suša opet hara: Na jesen ćemo imati i preko 30 posto manje kukuruza i soje, šteta i na repi

Agrovijesti
Suša Fotografija: Pixabay
Ekstremno visoke temperature koje su zahvatile Hrvatsku počeli su praviti štete na najvažnijim jesenskim kulturama – kukuruzu, soji i šećernoj repi. Stručnjaci ističu kako bi se, ako se ovako visoke temperature nastave i ne bude kiše, prinos kukuruza mogao biti manji i preko 30 posto, a isto će se dogoditi i sa sojom, te šećerenom repom.

Ekstremno visoke temperature koje su zahvatile Hrvatsku počeli su praviti štete na najvažnijim jesenskim kulturama – kukuruzu, soji i šećernoj repi. Stručnjaci ističu kako bi se, ako se ovako visoke temperature nastave i ne bude kiše, prinos kukuruza mogao biti manji i preko 30 posto, a isto će se dogoditi i sa sojom, te šećerenom repom. Ernest Nad, voditelj Odsjeka za poljoprivredu pri ŽK Osijek kaže kako će na pojedinim mikrolokacijama štete biti i veće od onih koje su bile 2012., kada su prinosi bili manji od 30 pa čak do 100 posto..

 „Svjedoci smo da su suše postale pravilo zbog čega je potrebno mijenjati tehnologije proizvodnje, sijati ranije sorte, osiguravati usjeve, te raditi na navodnjavanju“, kaže predsjednik HPK Matija Brlošić. On i Nad, apeliraju na jedinici lokalne samouprave, da na vrijeme proglase elementarnu nepogodu, jer je to preduvjet da poljoprivrednici mogu aplicirati na mjeru 5 iz Programa ruralnog razvoja, za koji je natječaj objavljen, a naplatiti se mogu oni koji su imali štetu veću od 30 posto.

Ovakve vremenske prilike koje karakterizira nedovoljna količina oborina u kombinaciji s ekstremno visokim temperaturama nepovoljno djeluju i na rast i razvoj šećerne repe.

„Iako su nedostatak zimske vlage koja je važna za repu, kao i ukupna količina oborina, očekivano trebali već napraviti puno veću štetu, to se do sada nije dogodilo jer je repa posijana u optimalnom ranom roku čime je uspjela formirati dublji korijen i time mogućnost većeg korištenja vlage“, kaže predsjednik Uprave županjske Sladorane Ivo Rešić. Sadržaj trenutne vlage u tlu i vremenska prognoza nagovještavaju da bi ovaj kolovoz, dakle period formiranja prinosa, mogao izazvati štete i time poništiti realizaciju očekivanog potencijala prinosa, dodaje.

Količina oborina na sirovinskom području bila je vrlo različita, a najveći manjak je na istočnom dijelu županjskog područja jer su oborine bile zanemarive i gdje već sada repa odbacivanjem dijela listova pokazuje štetne posljedice. Jedan dio proizvođača je osigurao usjeve i od posljedica suše tako da očekujemo izračun indeksa suše kako bi proizvođači mogli, ukoliko štetne posljedice i nastanu, naplatiti štetu, kaže Rešić.                

U Ministarstvu ističu kako je zakonom o zaštiti od elementarnih nepogoda propisano da Državno povjerenstvo za procjenu štete od elementarnih nepogoda organizira i provodi postupak procjene štete od elementarnih nepogoda. No, novca u državno proračun je malo - tek 40 milijuna kuna.

Kako bi umanjili eventualne štete na poljoprivrednim kulturama, poljoprivrednicima na raspolaganju stoji mogućnost osiguranja usjeva. U okviru mjere podmjere 17.1. "Osiguranje usjeva, životinja i biljaka" korisnicima se dodjeljuje potpora za sufinanciranje dijela premije osiguranja usjeva, životinja i biljaka. Korisnik mora imati važeću policu osiguranja poljoprivredne proizvodnje u razdoblju za koje podnosi zahtjev. Polica osiguranja pokriva isključivo štete nastale uslijed gubitka poljoprivredne proizvodnje veće od 30 % prosječne godišnje poljoprivredne proizvodnje.

Maksimalni intenzitet potpore iznosi 65 % plaćene premije osiguranja, a iznos potpore po korisniku u tijeku jedne kalendarske godine iznosi 75.000 eura, kažu u Ministarstvu te dodaju da se za 2016 prijavilo 2.359 korisnika, uz traženi iznos potpore od 31,4 milijuna kuna.

Navodnjavanje je također preduvjet za uspješnu poljoprivredu. Čak  750 milijuna kuna osigurano je kroz Programa ruralnog razvoja. U ovom trenutku omogućeno je navodnjavanje oko 22.500 ha, a provedbom 14 projekata za koje smo već potpisali ugovore obuhvatit će se novih 5.000 hektara, ističu.   

Kroz Podmjeru 5.2 – obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim događajima iz ruralnog razvoja je osigurano 150 milijuna kuna uz mogućnost povećanja, a pokriva se do 100% prihvatljivih izdataka. Osnovni je preduvjet  je da za određeno područje županija proglasila elementarnu nepogodu. Uništenje poljoprivrednog potencijala treba biti najmanje 30 posto, dodaju. Napominjemo da je nakon konačne isplate korisnik u obvezi narednih 5 godina baviti se poljoprivrednom proizvodnjom za koju je ostvario potporu, kažu u MPS.

 

 INFOGRAFIKA:

400 milijuna kuna isplaćeno za štete za sušu 2003 godine

450 milijuna kuna isplaćene štete za sušu 2007 godine

40 milijuna kuna država u proračun ima novca za elementarne nepogode

30 do 100 posto bile štete na usjevima 2012 godine

75.000 eura može dobiti potporu iz Ruralnog razvoja poljoprivrednik koji osigura usjeve

150 milijuna kuna uz mogućnost povećanja za Mjeru 5 - obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama

750 milijuna kuna na raspolaganju za navodnjavanje kroz ruralni razvoj

22.500 ha trenutno pod navodnjavanje

2 posto površina u RH je pod sustavom navodnjavanja

 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje