klimatske promjene

Suša u Srbiji napravila štetu u poljoprivredi od pola milijarde eura

Agrovijesti
Suša Fotografija: Pixabay
Samo na kukuruzu šteta iznosi 525 milijuna eura koje poljoprivrednici neće dobiti - rekao je on i dodao da je šteta i veća, jer pored ostalih gube izvoznici, prijevoznici i drugi u lancu.

Umanjenje proizvodnje ratarskih kultura izazvano sušom neće utjecati na prehrambenu sigurnost građana, objavilo je srpsko Ministarstvo poljoprivrede. Stručnjaci, međutim, istodobno već procjenjuju da će srpska poljoprivreda zbog suše pretrpjeti štetu od najmanje pola milijarde eura

- Manji prinosi suncokreta i soje u ovoj sušnoj godini bit će nadoknađeni većim zasijanim površinama, dok će manji prinosi kukuruza biti nadoknađeni relativno visokim prijelaznim zalihama od oko 1,3 milijuna tona - rečeno je agenciji Beta u ministarstvu.

Kako je istaknuto, točan postotak umanjenja uroda bit će poznat nakon što prođu tropske vrućine.

Manji prinosi ovisit će i od rasporeda lokalnih oborina u prethodnom razdoblju, rečeno je u Ministarstvu poljoprivrede.

Direktor udruženja "Žita Srbije" Vukosav Saković kazao je kako je suša katastrofalno umanjila urod kukuruza, za čak 40 posto, pa će ove godine biti oko 4,4 milijuna tona, što je za 3,5 milijuna tona manje nego lani.

- Samo na kukuruzu šteta iznosi 525 milijuna eura koje poljoprivrednici neće dobiti - rekao je on i dodao da je šteta i veća, jer pored ostalih gube izvoznici, prijevoznici i drugi u lancu.

Spas za poljoprivrednu bilancu, prema njegovim riječima, predstavlja rekordan prošlogodišnji urod koji je osigurao prijelazne zalihe kukuruza od 1,2 milijuna tona, što će i uz manji urod podmiriti domaće potrebe, a bir će ga i za izvoz.

Saković je podsjetio da suša nije utjecala na pšenicu, koja je požnjevena prije tropskih žega, kao i da je najmanje posljedice ostavila na suncokret, posijan na oko 200.000 hektara, koji će imati 10 posto manji prinos. 

Prema njegovim riječima, soja je posijana na oko 220.000 hektara, istodobno će imati za 40 posto manji prinos, ali će tu štetu anulirati za 25 posto veće sjetvene površine. Saković smatra kako poljoprivrednici, ali i država, što prije moraju prihvatiti činjenicu da su klimatske promjene uvelike pogodile Srbije, zbog čega trebaju prilagoditi agrotehničke mjere,a i navodnjavanje mora biti prioritet.

- U posljednjih 18 godina velike suše imali smo gotovo svake druge godine, a najkatastrofalnije bile su one 2000, 2003, 2007. i 2012. godine - podsjetio je direktor udruženja "Žita Srbije" i kazao da ukoliko se nastavi razdoblje bez kiše i ova godina se može zapamtiti kao katastrofalna.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje