NAKON KIŠNE ŽETVE

Sušna jesen uvelike otežava i poskupljuje provedbu sjetve

Agrovijesti
Sjetva u Belju sijačicom za varijabilnu sjetvu Fotografija: Belje d.d.
Ratari procjenjuju da im je potrebno 30-ak litara kiše jer su značajnije oborine bile još u kolovozu

Kišna žetva i sušna sjetva – obrnula je priroda u ovoj godini priželjkivano vrijeme kada je riječ o ta dva najvažnija ratarska posla u godini. Ratari se bore s izrazito suhom sjetvom, otežanom pripremom tla. Potvrđuju to i u Đakovštini i u Cvelferiji. A otežana priprema znači skuplju sjetvu jer zahtijeva veću potrošnju goriva, presijevanje..., piše Glas Slavonije.

Ratari kažu da je posljednja značajna kiša pala još u kolovozu.

– Bilo je i prije sušnih i vlažnih jeseni, no ovako suha se ne pamti. Ratarima je u ovom trenutku potrebno minimalno 30 litara kiše, a u najboljem slučaju i do stotinu litara, ali ne odjednom, nego da pada tijekom nekih četiri-pet dana - kaže piškorevački ratar i član Izvršnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić.

Navodi probleme s uljanom repicom koja se sije krajem kolovoza, početkom rujna.

– Ili su ratari kod nje imali problema s insektima ili zbog suše nije nicala. Pšenica polako niče, ovisno o tipu zemljišta i brzini pripreme, odradi li se sve u jednom danu, no većina poljoprivrednika nema strojeve koji bi odradili sve u tako kratkom vremenu, a tlo se tako brzo isušuje. Ove ekstreme može izbjeći onaj tko ima kvalitetnu mehanizaciju - kaže Brlošić i procjenjuje da je u Đakovštini obavljeno oko 70 posto sjetve.

- Sjetva je katastrofalna. Ratarima koji su posijali prije 10-12 dana zasijano se izdaleka zeleni, no pravo se stanje vidi tek izbliza – sjeme je suho, nije ni naklijalo. To je izbliza kao nešto samoniklo, kao da je "udario" neki korov. Ni jutarnje rose pšenici neće pomoći da preživi. Čeka se kiša. Na četiri parcele pokušao sam orati, no pretvrdo je; jedino što se ore ovdje, u Cvelferiji, jest crnica kao masna zemlja, a ona kada je i suha hoće "ići" - žali se Antun Golubović iz Đurića.
I on procjenjuje da je ratarima potrebno 20-30 litara kiše. Brlošić ocjenjuje da će ratari ove jeseni zasijati od 130.00 do 150.000 hektara pšenice. - Bit će to plus-minus 10 posto - dodaje Brlošić.

A lani je pšenice zasijano, podsjeća direktorica Žitozajednice Nada Barišić, na 142.000 hektara. Za nama je odlična žetva pšenice s visokim proteinima, no česte kiše srozale su hektolitar.

– Postojeću praksu treba zadržati, a primjetan je i novi trend odabira sortimenta, što je pozitivna stvar. Napravljen je pomak i žetva 2018. bila bi zabilježena kao izvrsna, rekordna, da kiše nisu utjecale na hektolitar. No, na djelu je svakako dobar smjer kojim treba nastaviti - ocjenjuje Barišić.

Dakako, o procjenama jesenske sjetve 2018. još je rano govoriti. Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u jesenskoj sjetvi 2017. površine pod žitaricama i uljanom repicom povećane su u odnosu prema 2016. Lani je zabilježena rekordna i ujedno najveća sjetva te uljarice od 1990. Pod njom je 2017. bila petina ukupno zasijanih površina. U lanjskoj jesenskoj sjetvi u strukturi ukupnih površina zasijanih žitaricama pšenica čini 62 %, a ječam 23 %, čime su površine pod pšenicom bile povećane za 44.000 hektara u odnosu prema 2016., a kada ih i jest zabilježeno najmanje pod tom krušaricom u nas od 1990.

Prema DZS-u, rane procjene važnijih usjeva za 2018. govore da je ovogodišnji urod pšenice procijenjen na 753.000 tona, što je za 10,4 posto više od lanjskog, a povećan je i urod uljane repice, dok je pad zabilježen kod ječma i zobi. Proizvodnja uljane repice povećana je za 8,8 posto u odnosu prema 2017. Na 53.000 zasijanih hektara ovogodišnji urod procijenjen je na 148.000 tona. 

Povećana proizvodnja kukuruza

U Hrvatskoj će u ovoj godini, rane su procjene DZS-a, biti proizvedeno 1,96 milijuna tona kukuruza, 25,6 % više nego u 2017. Ostvarena prosječna proizvodnja kukuruza po hektaru iznosi 8,1 tonu, što je više nego lani kada je iznosila 6,3 tone po hektaru. – Ne pamti se da kukuruz skidan s njiva nije morao na sušenje - kaže Matija Brlošić. Rast proizvodnje procjenjuje se i kod soje i suncokreta, a pad šećerne repe.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje