Ključni izazovi u hrvatskom komunalnom sektoru

Sustav cjelovitog gospodarenja otpadom još je uvijek u povojima

Agrovijesti
Otpad 2019. Fotografija: Časopis Komunal
Konferencija Otpad 2019. okupila je predstavnike lokalnih jedinica, nadležnih institucija, komunalnih društava i dobavljača, a fokus rasprave stavljen je na činjenicu da se Hrvatska obvezala da će do 2020. odvajati 50% otpada u cijeloj zemlji, a trenutno odvaja tek 30%. Zaključeno je kako je dio opreme, poput kamiona zastario i u vrlo je lošem stanju, dok neatraktivnost sektora znatno utječe na smanjen kadrovski interes. Iako su EU rokovi „pred vratima“, sustav cjelovitog gospodarenja otpadom još uvijek nije uspostavljen nego je „u povojima“.

Više od 200 sudionika, predstavnika JLS, nadležnih institucija, komunalnih društava te dobavljača opreme okupilo se u zagrebačkom hotelu Westin kako bi raspravilo trenutno stanje i ključne sektorske izazove. Opće je poznato kako Hrvatska trenutačno stoji vrlo loše kad je u pitanju ispunjavanje glavnih EU ciljeva za otpad, no rasprava je bila vrlo dinamična i iznjedrila je niz različitih stajališta oko rješavanja nagomilanih problema i unaprjeđenja stanja, priopćili su iz časopisa Komunal, organizatora konferencije.

Nakon 6 godina hrvatskog članstva u EU nisu ostvareni najvažniji ciljevi integriranja u europski sustav, a domaći model zbog oprečne i nepravovremene regulative često zbunjuje građane i komunalne tvrtke. Zaključeno je kako je dio opreme, poput kamiona zastario i u vrlo je lošem stanju, dok neatraktivnost sektora znatno utječe na smanjen kadrovski interes. Iako su EU rokovi „pred vratima“, sustav cjelovitog gospodarenja otpadom još uvijek nije uspostavljen nego je „u povojima“.  

Otpad 2019.

Hrvatska se ulaskom u EU obvezala da će do 2020. godine reciklirati 50 posto otpada u cijeloj zemlji, a prema podacima Ministarstva zaštite okoliša, taj postotak trenutno je na niskih 30%. Što se dogodilo i zašto Hrvatska kasni s rokovima? „Otpad je izazov, nije problem. Nama nedostaje tempo, problem je što uvijek reagiramo tek kad nam prijeti krajnji rok“, smatra Željko Stanec, zamjenik gradonačelnika Grada Samobora. Isto tako, nove tehnologije imaju svoju cijenu, a građani nisu zadovoljni porastom cijena. „Za uspješno gospodarenje otpadom treba biti konzistentan. Ipak, tehnologije koštaju, rastu cijene, a građani s tim nisu zadovoljni“ – rekao je Darko Blažić iz komunalnog društva u Novoj Gradiški.

Otpad 2019.

S druge strane, Aleksandra Ćilić, stručnjakinja s velikim sektorskim iskustvom istaknula je kako Fond (FZOEU) aktivno radi na ostvarivanju zadanih ciljeva: „Uloga Fonda je pratiti politiku Ministarstva i Vlade te da sufinancira projekte koji pridonose ciljevima koje je zadalo ministarstvo, odnosno EU. Imamo puno problema, ali Fond je dosad napravio puno toga. Ključno je mijenjati navike građana i izgraditi održivi sustav.“ Novi pristup EU prema plastici te kineska obustava uvoza otpadne plastike izazvali su nove probleme jer komunalna društva sada plaćaju zbrinjavanje plastike umjesto da na tome zarade. „Komunalci i institucije trebaju biti odgovorni i javnim novcem kupovati domaće proizvode iz reciklirane plastike, jer time čuvamo domaća radna mjesta“, rekao je Josip Grilec iz Stražaplastike. 

Jedan od važnih zaključaka konferencije odnosi se na edukacije, odnosno kako treba nastaviti aktivnosti na promjenama navika građana koji su prva i najvažnija karika u gospodarenju otpadom. „Korisnike treba educirati jer oni jednostavno ne znaju kako. Sustav je sada zbunjujući. Treba puno više i kvalitetnije komunicirati. I naravno, prvo treba educirati, a potom kažnjavati“, rekla je Sonja Polonijo ispred Udruge gradova RH, 

Centri za gospodarenje otpadom neprimjereni

Vrlo dinamičnu raspravu izazvala je tema izgradnje regionalnih centara za gospodarenje otpadom. Većina sudionika smatra kako je postojeći model neprimjeren aktualnim potrebama te kako ugrađene tehnologije pripadaju starijoj generaciji tehnoloških rješenja. Izgradnja centara je do sada izazvala dosta stručnih i političkih prijepora i niz medijskih afera, što je otežalo kvalitetu rasprave i prihvaćanje centara u javnosti, a preporučeno je ubuduće uzeti u razmatranje domaće i strane kapacitete projektiranja, isporuke opreme i izvođenja radova. Stječe se dojam kako navedeni centri nisu u stanju izvršiti njihovu zamišljenu i projektiranu namjenu, a često se razina utrošenog novca (domaćeg i EU) percipira kao pretjerano rasipanje, s tendencijom dodatnih tehnoloških intervencija koje također mogu biti vrlo skupe. Jedan dio sudionika refereirao se na problem zatvaranja odlagališta koji već sada izaziva muke i povećane troškove komunalnim društvima, prije svega zbog neusklađenosti regulative i predviđenih rokova.

Odvoz glomaznog otpada

Pročelnica Sektora za zaštitu okoliša i održivo gospodarenje otpadom grada Zagreba, Mirka Jozić najavila je tri projekta koji su u pripremi, a tiču se teme gospodarenja otpadom: „Grad Zagreb se često proziva zbog gospodarenja otpadom. Govore da ne odvajamo otpad, ali to nije istina. Rezultati Grada Zagreba će zasigurno utjecati na ukupne rezultate Republike Hrvatske. Uspjeli smo provesti javnu nabavu i potpisati tri značajna ugovora za izradu dokumentacije za sortirnicu na području Žitnjaka, centar za gospodarenje otpadom na Resniku te postrojenje za obradu biootpada u Novskoj. Mislim da su to vrlo važni koraci i za Zagreb i za cijelu Hrvatsku.“  

Unatoč velikom odazivu sektorskih dionika na konferenciji je izostao dolazak predstavnika operativnih razina resornog ministarstva za čije buduće aktivnosti je istaknuto niz prijedloga i preporuka, a sve navedeno bit će sažeto u zaključcima koji će se uputiti nadležnim tijelima na razini RH i EU.  

 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje