Izravna plaćanja

Sustav mapiranja polja bi mogao biti bolje iskorišten, kažu EU revizori

Agrovijesti
Polja iz zraka Fotografija: Thinkstock
Europski revizorski sud pozvao je Europsku komisiju da izbjegne „nepotrebna komplicirana“ pravila mapiranja EU obradivih poljoprivrednih površina za izravna plaćanja pod Zajedničkom poljoprivrednom politikom (ZPP) i „pojednostavni sustav“ gdje god je to moguće

Sustav za identifikaciju zemljišnih čestica (LPIS) je ključni kontrolni mehanizam za ZPP koji se koriisti za registraciju poljoprivrednih referentnih parcela. LPIS omogućuje Komisiji da identificira obradivo zemljište za godišnje potpore poljoprivrednicima i kako bi izbjegla greške u plaćanjima.

Europski revizorski sud je ispitao da li Europska komisija i države članice uspješno koriste ovaj sustav kako bi mapirali poljoprivredne površine. Ispitali su pet zemalja članica (Austriju, Njemačku, Irsku, Poljsku i Škotsku) te su pronašli da je LPIS stvarno koristan za određivanje kvalificiranosti poljoprivrednog zemljišta.

Nepouzdani podaci

Revizori su potvrdili da su zračne i satelitske fotografije bile skoro aktualne i smanjile su greške u isplatama poljoprivrednicima, no njihova interpretacija „nije uvijek pouzdana ili konačna.“ Izvješće poziva EU zemlje članice da ubrzaju svoje napore u povećanju pouzdanosti podataka. Doista, samo neki LPIS-i su sadržavali informacije koje se tiču vlasništva ili prava najma što čini jednostavnijim za pronalazak da li je svaka parcela proglašena pravom poljoprivrednika.

Zemlje članice se također potiču da mjere učinak kao i isplativost svojih sustava mapiranja. „Slabosti u sustavu utječu na sposobnosti zemalja članica za provjerom kvalificiranosti zemljišta“, kaže Nikolaos Milionis, član Europskog revizorskog suda koji je izradio izvješće. „Pouzdani podaci su nužni kako bi se osiguralo da su isplate zakonite i regularne“, kaže on.

Izvješće ističe da su zemlje članice napravile napredak u poboljšanju svoji LPIS-a kako bi dostigli zahtjeve ZPP-a, ali sustavi nisu u potpunosti adaptirani u svrhe greeninga. Revizori kažu da još ima prostora za poboljšanja u slučajevima gdje je identificirana „nepotrebna složenost.“

Nepotrebna složenost

EU revizor rekli su za EurActiv.com da je indikativni primjer neopravdane složenosti „pravilo 100 stabala“, koje naglašava složenost primjene pravila u prirodi. „Pravilo 100 stabala pokušava spojiti obradivo zemljište sa razbacanim stablima izvan bezvrijedne šume“, komentiraju revizori. „No, izazov je provjeriti da li životinje mogu pasti pod stablima bez stvarnog odlaska na polje. I to stvara cijeli proces još kompliciranijim.“

Pravilo 100 stabala je mjera novog okvira ZPP-a. Propisuje da se područja sa razbacanim stablima na poljoprivrednom zemljištu smatraju ispravnima za zelene potpore, ukoliko nema više od 10 stabala po hektaru i poljoprivredne aktivnosti se mogu izvesti na sličan način kao i na parcelama bez drveća na istom području. Komisija kaže da su „pašna“ stabla ona koja su dostupna u cijelosti  za stoku za ispašu i ne bi se trebala brojati u prag od 100 stabala. „Naša analiza potvrđuje da je teško identificirati takva stabla foto-interpretacijom koja dodatno prevodi u neizvjesnost u procjeni prihvatljivosti zemljišta za poljoprivredne potpore i povlači komplikacije i administrativne terete za zemlje članice“, kažu revizori. Njihova je preporuka da se revidira cjelokupni LPIS okviru u cilju pojednostavljenja i dinamike nekih pravila za sljedeće ZPP razdoblje.“

EU glasnogovornik je komentirao: „Komisija dijeli mišljenje Suda da LPIS daje značajan doprinos u sprječavanju i smanjivanju razine grešaka u shemi potpora te da je posljednjih godina mnogo mana vezanih uz LPIS bilo efektivno riješeno. Smanjenje u stopama pogrešaka, od 3,6 posto u 2012. do 2,2 posto u 2015., za izravna plaćanja, je naglašeno od strane Suda u njihovom nedavnom Godišnjem izvješću. Izravna plaćanja predstavljaju skoro 80 posto proračuna ZPP-a, a LPIS je glavni alat za njihovo upravljanje. Slabosti naglašene u izvješću većinom se tiču upravljanja LPIS-om od strane zemalja članica. Posebno, odgovornost je zemalja članica da održavaju ažurnim svoje LPIS-e, osiguraju pouzdanost podataka i profitabilnost sustava.“

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje