Kakvo je hrvatsko selo?

Svaki treći seljak stariji je od 65 godina i obrađuje malo zemlje

Agrovijesti
Stariji poljoprivrednik Fotografija: Thinkstock
Pritom je posebno zabrinjavajući podatak da čak 64.716 nositelja poljoprivrednih gospodarstava ima više od 65 godina

Hrvatskoj poljoprivredi hitno je potrebno pomlađivanje i transfer vlasništva sa starijih na mlađe generacije. Pokazuju to podaci o stanju poljoprivrede na kraju 2015. godine koje je objavila Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, a prema kojima od ukupno 178.747 poljoprivrednih gospodarstava (OPG-ovi, obrti, zadruge, trgovačka društva i dr.), nositelji njih 88.216 (49,36 posto) imaju više od 60 godina. Pritom je posebno zabrinjavajući podatak da čak 64.716 nositelja poljoprivrednih gospodarstava ima više od 65 godina. 

Novi Zakon o nasljeđivanju? 

Iako Europska unija kroz Zajedničku poljoprivrednu politiku, programiranu do 2020. godine, sve veći naglasak stavlja upravo na mlade poljoprivrednike, transfer vlasništva sa starijih poljoprivrednika na mlade u Hrvatskoj se još uvijek sporo odvija. Prema dostupnim podacima, samo 18.875 onih koji se bave poljoprivredom ima manje od 40 godina. Najviše mladih poljoprivrednika, njih 2050, ima u Osječko-baranjskoj županiji, a u Splitsko-dalmatinskoj županiji najviše je onih koji vode poljoprivredno gospodarstvo a da imaju više od 65 godina. 

Predsjednik Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika (HUMP Agro) Jan Marinac kaže da ga ovi novi podaci ne iznenađuju jer je općepoznato da je stanje u hrvatskoj poljoprivredi, kada je riječ o nositeljima poljoprivrednih gospodarstava, takvo da i dalje postoji otpor starijih generacija prijenosu vlasništva na mlade poljoprivrednike. 

"Uvjereni smo da će Program ruralnog razvoja, koji je usmjeren na veće potpore mladim poljoprivrednicima, pokrenuti pozitivne trendove, no poznavajući stanje u Hrvatskoj, te će se promjene odvijati sporo", izjavio je Marinac. 

Da se trendovi sporo mijenjaju, potvrđuje i podatak da je dosad na natječaj iz Programa ruralnog razvoja, namijenjen mladim poljoprivrednicima koji se zatvara 23. prosinca, stiglo samo 138 prijava. Marinac dodaje da su "krediti za početnike koji žele krenuti u poljoprivredu i dalje preskupi u odnosu na kredite koje mogu dobiti njihovi kolege u EU. Država bi trebala na neki način osmisliti programe koji bi potaknuli jači ulazak mladih u poljoprivredu i transfer vlasništva sa starijih na mlade nositelje OPG-a". Jedan od načina jest i da se to regulira Zakonom o nasljeđivanju, na čemu se ove godine počelo raditi u Ministarstvu poljoprivrede. 

Kakvo je hrvatsko selo

Osim dobne strukture, rak-rana hrvatske poljoprivrede još uvijek je i obrazovanje. Prema podacima agencije, od ukupno 173.253 nositelja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava završen fakultet ima samo 2,5%, a višu školu 2,66%. Najveći broj poljoprivrednika završio je srednju (30,07%) ili osnovnu školu (25,17%), no ove brojke treba uzeti s rezervom jer se u prijavi agenciji 54.317 nositelja poljoprivrednih gospodarstva nije izjasnilo o stručnoj spremi.

Poljoprivredom i dalje dominiraju muškarci, pa podaci pokazuju da su vlasnici OPG-a gotovo 70% muškarci, dok su žene vlasnice tek 53.023 OPG-a. Najviše su se emancipirale u poljoprivredi žene u Zagrebačkoj županiji u kojoj su njih 5462 vlasnice OPG-a. 

Velike tvrtke ne dominiraju 

Od ukupno 1,09 milijuna hektara koji se obrađuju i koji su u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava i ARKOD-u, više od 1500 hektara ima samo 21 poljoprivredno gospodarstvo, od njih ukupno 149.129. Među njima je 20 tvrtki i samo jedan obrt, a nema nijednog klasičnog OPG-a. Tvrtke među kojima su Belje, Novi Agrar, PP Orahovica, Vupik, Kutjevo, Agro Tovarnik, Širjan itd. ukupno obrađuju 87.705 hektara, odnosno samo 8,01% od svih ukupnih površina. 

Do tri hektara obrađuje 88.461 poljoprivredno gospodarstvo, dok 31,51% od svih poljoprivrednih gospodarstava obrađuje od tri do 20 hektara.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje