EKO OZRA UPOZORAVA:

Svako poskupljenje hrane za djecu predstavlja izravni udar na roditelje

Agrovijesti
Mlijeko Fotografija: Thinkstock
Ako se ostvari najava Ministarstva zaštite okoliša, Hrvatska će biti jedina zemlja u Europskoj uniji koja u sustavu depozita s povratnom naknadom obuhvaća i mlijeko i mliječne proizvode. Isto tako, ako se po prvi puta uvede naknada za staklenu, plastičnu i aluminijsku ambalažu volumena dva decilitra poskupjet će i ti proizvodi, a riječ je uglavnom o proizvodima za dojenčad i malu djecu, upozoravaju iz Eko Ozra.

Ako se ostvari najava Ministarstva zaštite okoliša, Hrvatska će biti jedina zemlja u Europskoj uniji koja u sustavu depozita s povratnom naknadom obuhvaća i mlijeko i mliječne proizvode. Isto tako, ako se po prvi puta uvede naknada za staklenu, plastičnu i aluminijsku ambalažu volumena dva decilitra poskupjet će i ti proizvodi, a riječ je uglavnom o proizvodima za dojenčad i malu djecu.

Za okoliš je najbitnija činjenica da ta ambalaža nije završila na deponiju već u reciklaži i obradi. Upravo je zato Fond za zaštitu okoliša zadnje tri godine uložio stotine milijuna kuna u zelene otoke, kante i kontejnere kako bi građanima omogućio uredno odvajanje različitih vrsta otpada, uključujući i plastike. Unatoč tome, Ministarstvo se sad vrti u krug i ponovno vraća naknadu koja je 2015. godina ukinuta jer je ostvarivan gubitak od 20 lipa po svakoj PET boci mlijeka koja je vraćena u sustav. Fond je od 2010. godine na mlijeku i mliječnim proizvodima svake godine bio u gubitku od 12 milijuna kuna koje je morao refundirati iz drugih izvora te je bila logična odluka takvu vrstu ambalaže preusmjeriti u primarno odvajanje.

Ponovnim uvođenjem povratne naknade neminovno bi došlo do značajnog povećanja cijena mlijeka i to za 50 lipa– koliko iznosi povratna naknada – te za dodatnih 10 lipa naknade zbrinjavanja po komadu proizvoda, na koju se onda još obračunava i PDV jer je tako propisuje Pravilnik o ambalaži. Potrošač ako vrati PET bocu ima pravo samo na 50 lipa povratne naknade, i to za boce koje vrati u trgovinu, dok bi u slučaju prolaska ovog prijedloga građani apsolutno svaku PET bocu mlijeka plaćali značajno skuplje, i to za najmanje 60 lipa.

Posebno zabrinjava činjenica da ministar Ćorić u argumentaciji ove odluke barata posve krivim podacima. Industrija mlijeka bila bi izrazito zadovoljna da ostvaruje prodaju koju on spominje te da količina PET boca od mlijeka prelazi količine od 5 do 6 tisuća tona. To bi naime značilo da im je prodaja proizvoda skočila čak 300 posto u odnosu na 2014. godinu! Ovom prilikom želimo upozoriti resorno ministarstvo da je, prema službenim podacima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkvitost, 2014. godine na našem tržištu bilo 1.939 tona PET ambalaže od mlijeka i mliječnih proizvoda.

U zadnje tri godine došlo je do značajnog odlijeva stanovništva te, kako je riječ o proizvodima koji građani svakodnevno koriste, i smanjenja potrošnje mliječnih proizvoda. Ponovno uvođenje naknada predstavljalo bi značajan udar na industriju ionako opterećenu višestrukim problemima. Ne trebamo ni napomenuti kako su svi proizvođači izradili poslovne planove za sljedeću godinu, nabavili etikete i kalkulacije troškova, a sad im, bez prethodnih konzultacija, nameću naknade koje će značajno utjecati na njihovo poslovanje.

na Svako poskupljenje hrane za djecu pak predstavlja izravni udar na roditelje jer je riječ o proizvodima koja mala djeca konzumiraju u značajnim količinama. Ono što država u sklopu demografske politike oslobodi ili pomogne mlade roditelje s jedne strane, završit će opet u skupom državnom sustavu gospodarenja otpadom.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje