Zaštita proizvoda

Svečanost u povodu upisa slavonskog meda u EU registar

Agrovijesti
Med Fotografija: Thinkstock
Na svečanoj sjednici skupštine Udruge proizvođača slavonskog meda u petak u Virovitici javnosti je predstavljena odluka Europske komisije koja je 9. siječnja ove godine donijela Provedbenu uredbu kojom se nalaže upis slavonskog meda u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla.

Uredbom je završen postupak registracije slavonskog meda na razini Europske unije i otvorena mogućnost konkretne realizacije koja u sljedećoj fazi predviđa edukaciju pčelara kako bi med zadovoljio propisanom kvalitetom, osnutak proizvođačke organizacije i medijsku promidžbu projekta.

 Slavonski med proizvode medonosne autohtone sive pčele iz nektara medonosnih biljaka, sekreta živih dijelova biljaka ili izlučevina kukaca koje sišu na živim dijelovima biljaka. Pčele ga skupljaju, daju mu vlastite specifične tvari, pohranjuju, izdvajaju vodu i odlažu u stanice saća do sazrijevanja.

"Slavonski med je po načinu proizvodnje med u saću, med sa saćem ili dijelovima saća i vrcani. Certificirano je sedam vrsta meda - bagrem, lipa, uljana repica, suncokret, kesten, cvjetni med i medun hrasta sladuna. Nakon što pčelar prođe edukaciju, utvrdit ćemo potvrdu o sukladnosti, a prvi med na policama trgovina s markicom 'Slavonski med' može biti već sredinom ove godine“, rekao je predsjednik Udruge proizvođača slavonskog meda Željko Vrbos.

 Inicijativa za zaštitu meda potekla je iz Virovitičko-podravske županije 2014. godine. Godinu dana poslije na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku osnovana je udruga s 44 člana iz pet slavonskih županija kojima su se pridružili pčelari iz Bjelovarsko-bilogorske i Sisačko-moslavačke županije.  

 Na svečanoj sjednici bio je i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, koji je tom prigodom rekao da je oznaka izvornosti prilika da pčelari svoj med na tržište plasiraju po boljim cijenama.

 "Uz Program razvoja pčelarstva, olakšice kroz korištenje plavoga dizela i neke druge mjere, kroz Program ruralnog razvoja ovaj projekt našim pčelarima može dati nadu u bolju budućnost“, rekao je ministar Tolušuć.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje