analiza poljoprivrede

Svjetska banka: Ulaganja u poljoprivredu opravdana

Agrovijesti
Strategija Fotografija: Thinkstock
No naglašavaju da je Hrvatska još uvijek ovisna o uvozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, a hrvatski poljoprivrednici koriste zastarjelu i neučinkovitu mehanizaciju, sporo se prilagođavaju tehnološkim promjenama, inovacijama i relativno se rijetko udružuju, što ih čini manje konkurentnima i slabije prilagodljivima promjenama.

 Prvi rezultati dubinske analize hrvatske poljoprivrede koju je za Ministarstvo poljoprivrede izradila Svjetska banka, pokazali su među ostalim da su ulaganja u poljoprivredu gospodarski opravdana te se procjenjuje da ulaganje jednog milijuna dolara dolara u poljoprivrednu proizvodnju generira povećanje od 5,19 milijuna dolara u vrijednosti ukupnog obujma proizvodnje u gospodarstvu.

Stručnjaci Svjetske banke, koji su radili dubinsku analizu, ističu kako poljoprivredni sektor ima niz komparativnih prednosti koje se mogu iskoristiti za jačanje rasta i razvoja, kao što su neograničen pristup EU tržištu, pristup financijskim sredstvima u okviru ZPP, raznolike poljoprivredno-ekološke uvjete, kvalitetno zemljište i bogate vodne resurse, relativno niske cijene rada u poljoprivredi, dobru cestovnu infrastrukturu, kao i rast domaće turističke djelatnosti. 

No naglašavaju da je Hrvatska još uvijek ovisna o uvozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, a hrvatski poljoprivrednici koriste zastarjelu i neučinkovitu mehanizaciju, sporo se prilagođavaju tehnološkim promjenama, inovacijama i relativno se rijetko udružuju, što ih čini manje konkurentnima i slabije prilagodljivima promjenama.

Analiza je pokazala da su za potpuno ostvarenje potencijala poljoprivredno-prehrambenog sektora važna poboljšanja i u faktoru produktivnosti u poljoprivredi i u stvaranju dodane vrijednosti kroz povezivanje primarne proizvodnje i prerade.

"Poljoprivreda i ruralni prostori, kao i akvakultura, imaju ogroman potencijal rasta i razvoja, a strukturna transformacija tih sektora, koja je posebno potaknuta ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, ide u dobrom smjeru, pokazala je analiza stručnjaka Svjetske banke,“ istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

Najavio je da će do kraja godine biti izrađena Strateška vizija za razvoj poljoprivrede i ruralnog prostora, a radit će se i na programiranju Nacionalnog strateškog plana za Zajedničku poljoprivrednu politiku EU 2021.-2027.

Nužan veći oslonac na znanje i inovacije

Hrvatska je, kako se navodi u analizi, trenutno konkurentna u primarnim poljoprivrednim proizvodima niske vrijednosti, uključujući žitarice i uljarice (suncokret, soja), a konkurentnost u proizvodima visoke vrijednosti je ograničena na relativno mali broj hortikulturnih i stočnih proizvoda.

Sektor je stoga osjetljiv na fluktuacije i trend pada cijena te tradicionalna mala poljoprivredna domaćinstva gube na konkurentnosti, a proizvodnja se pomiče prema velikim poljoprivrednim gospodarstvima.

U analizi se stoga ističe da se strukturna ograničenja konkurentnosti poljoprivrede moraju rješavati kako bi se ostvario puni potencijal sektora, pri čemu su nužna poboljšanja u produktivnosti zemljišta i rada u primarnom sektoru, uključujući modernizaciju i diversifikaciju prema proizvodima s dodanom vrijednosti i veći oslonac na znanje i inovacije.

Također se navodi da nedostaje dovoljno velikih količina proizvoda ujednačene kvalitete po konkurentnim cijenama što ograničava tržišni položaj prerađivača poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Također nedostaje i moderna logistika.

"Ulaganje u poljoprivredu ima gospodarsko opravdanje ne samo zbog pozitivnih učinaka na sam sektor, nego i na hrvatsko gospodarstvo u cjelini, zbog povezanosti poljoprivrede s prerađivačkom industrijom, trgovinom, ugostiteljstvom, prometom te djelatnostima istraživanja i razvoja", naglašava se.

Analiza je pokazala i da su mali poljoprivrednici uspješni u pogledu racionalnog iskorištavanja resursa i ostvarivanja maksimalnih kapaciteta proizvodnje, no teško i rijetko uspješno povećavaju svoje poslovanje. Stoga je, kako se ističe, jedan od izazova osmisliti korake i mjere koje bi pomogle rastu malih poljoprivrednih gospodarstava i njihovom prelasku u gospodarstva srednje ekonomske veličine.

Što se tiče ekološke proizvodnje, analiza je pokazala da je to prilika koju treba iskoristiti jer u usporedbi s drugim članicama EU Hrvatska bilježi najveći rast površina pod ekološkom proizvodnjom, uz veliki potencijal nastavaka tog trenda.

Iz Ministarstva ističu kako je s izradom analitičkih dokumenata Svjetske banke završena prva faza projekta, a do kraja godine Ministarstvo će u suradnji sa Svjetskom bankom izraditi Stratešku viziju za razvoj poljoprivrede i ruralnog prostora te Višegodišnji plan razvoja akvakulture. Početkom sljedeće godine izradit će se akcijski planovi za provedbu ovih strateških dokumenata.

Stručnjaci koji su radili analizu upozoravaju da je Hrvatska osjetljiva na klimatske promjene te da će zbog smanjenja padalina i zatopljenja u većini poljoprivrednih regija Hrvatske do 2050. godine biti sve više uzastopnih suhih dana.

"Nepovoljni vremenski uvjeti (uključujući sušu, tuču, poplave, mraz itd.) mogu utjecati na proizvodnju glavnih poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj, kao što su ozima pšenica i kukuruz. Istovremeno, smanjeno površinsko otjecanje može utjecati na podzemne vode, na zalihe pitke vode kao i raspoloživost vode za navodnjavanje", kaže se u analizi.

Dodaje se, međutim, da klimatske promjene donose i određene prednosti te da promjena klimatskih uvjeta (toplija i suša klima, smanjene padaline) mogu dovesti do promjena rotacije usjeva u poljoprivrednim područjima i stvaranja područja prikladnih za voćnjake, vinograde i maslinike. Područja sada nepogodna za poljoprivredu mogu postati atraktivnija, dok više temperature uz mogućnost dovođenja dovoljno vode (navodnjavanje) mogu dovesti do povećanja prinosa, posebice ozimih usjeva, uslijed blažih zimskih uvjeta, zaključuje se.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje