UNOSAN POSAO

Svježe domaće gljive sa tržišta BiH potisnule uvozne, godišnje se proizvede 2.200 tona

Agrovijesti
Gljive Fotografija: Pixabay
Uzgoj gljiva u Tuzlanskom kantonu posljednjih nekoliko godina sve je zastupljeniji. Domaće svježe gljive sa BiH tržišta potisnule su uvozne, što uzgajivači smatraju najvećim uspjehom. Kažu da je riječ o unosnom poslu od kojeg se može živjeti, a najavljuju i uspostavljanje procesa prerade gljiva, što bi im omogućilo dodatnu i dugotrajniju zaradu.

Cjelokupna proizvodnja gljiva u BiH iznosi blizu 2.200 tona godišnje, a najveći postotak pripada Tuzlanskom kantonu, koji se na godišnjoj razini kreće od 500 do 600 tona.

Dominiraju šampinjoni čiji udjel nešto manji od 80 posto, zatim bukovača u omjeru od 20 posto, dok je na trećem mjestu i ujedno sa najmanjom zastupljenošću gljiva šitaki. 

"Ovim brojkama, zatim cijenom i kvalitetom postigli smo to da potisnemo uvoznu gljivu sa našeg tržišta. Sama činjenica da 20 godina nije povećavana cijena gljive na ovom području pokazuje koliko je stabilna oblast. U svemu ovome trebalo je i veliko odricanje uzgajivača, ali i ulaganje financijskih sredstava", kaže za Klix.ba predsjednik Grupacije proizvođača komposta i gljiva Tuzlanskog kantona Mujdin Tokić.

U sklopu grupacije djeluje 30 gljivara, a među njima je i pet žena. 

Jedna od njih je i Alma Fazlić iz Tuzle koja je prije nekoliko godina ponajprije krenula s uzgojem šampinjona, međutim zbog sektora u kojem je potreban angažman veće radne snage, preorijentirala se na bukovače.

U cijeli posao je, kaže, krenula je s određenom dozom rizika, ali trud i rad su se isplatili.

Danas u svom malom proizvodnom pogonu uzgaja blizu tri i pol tone bukovače, koja će za dva i pol mjeseca naći svoj put do tržišta.

"Sam urod gljive zavisi od temperature zraka i vanjskih utjecaja. Sam proces, od unosa vreća do plasmana na tržište, traje dva i pol mjeseca. U tom periodu imamo tri vala. Prvi počinje samim unosom vreća i njega karakterizira proces inkubacije koji traje od 24 do 26 dana. Nakon toga potrebno je sedam dana za izbijanje plodova u drugom valu, dok je treći namijenjen za vađenje plodova", pojašnjava nam Fazlić.

Sam rad nije previše fizički naporan, ali uzgoj gljiva sa sobom nosi određenu dozu rizika kao i svaki drugi posao.

"S obzirom na situaciju u cijeloj zemlji, možemo reći da je ovaj posao unosan. Meni je primarna djelatnost, a uz veliku posvećenost od ovoga se može živjeti. Sve gljive koju proizvedem plasiram u našem kantonu, a određeni dio uspijem prodati i u Republici Srpskoj", nadovezuje se ova uzgajivačica.

Govoreći o subvencijama Tokić kaže kako se iz kantonalnog proračuna izdvajaju određena novčana sredstva namijenjena uzgajivačima gljiva, a njihova isplata je redovna. Za razliku od svih općina koje djeluju u TK, određeni iznos sredstava izdvaja i Grad Tuzla za nabavku folija i zdjelica za pakovanje proizvedenih gljiva.
S druge strane, kao i u svakom drugom proizvodnom sektoru u BiH i u ovom postoje određeni nedostaci, odnosno problemi.

"S obzirom da je riječ o mladoj proizvodnji u kojoj su ljudi sa malim iskustvom, dodatan problem nam predstavljaju i ekstremne temperature zraka. Ali, svi se bore kako bi se posao na najbolji mogući način obavio i na kraju postigao rezultat", ističe Tokić. 

Kada je riječ o izvozu, Tokić kaže da su određene količine bh. gljive već plasirane na tržište izvan zemlje.

Cilj domaćih gljivara je u narednom periodu, pored širenja postojeće proizvodnje, pokretanje i procesa prerade gljiva.

"Želja nam je s našeg tržišta potisnuti i uvoznu prerađenu gljivu koja je trenutno zastupljena na policama trgovačkih lanaca", rekao je na kraju Tokić, ocijenivši kvalitetu domaćih gljiva izuzetno dobrom.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje