EU istraživanje

Talijani najviše eksperimentiraju s morskom hranom

Agrovijesti
Ribarnica Fotografija: Pixabay
Većina Mađara nikad ne kupuje ribu, pustolovni Talijani su najodvažniji pri probavanju novih vrsta, Grci žele više informacija na pakiranjima, a trećina Europljana ne daje prednost divljoj ili uzgojenoj ribi, tvrdi novo istraživanje Eurobarometra

To su samo neki od rezultata pan-EU istraživanja koje je napravio Eurobarometer za DG MARE. S ciljem bacanja svijetla na europske prednosti za akvakulturu i proizvode ribarstva – s ultimativnim ciljem dubljeg razumijevanja unutrašnjeg tržišta kako bi operatori bili konkurentniji – istraživači su ispitali ukupno 27.818 građana licem u lice u njihovim domovima i na njihovom materinjem jeziku.

DG MARE kaže da će te informacije koristiti, koristeći socijalne i demografske uzorke ispitanika, kako bi podupirala nove strategije za stimuliranje rasta, jačanje ekonomskih aktivnosti na unutrašnjem tržištu i stvaranje poslova. U 2015. Europljani su potrošili 54 milijarde eura na ribu i morske plodove, a konzumacija per capita je u porastu nakon pada zbog ekonomske krize – bila je 26 kg po osobi u 2008., i sada je 25,5 kg u 2015.

Istraživanje je pronašlo da mediteranski kupci radije kupuju svoju ribu sa svježeg pulta ili kod ribara (92 posto Grka i Španjolaca i 89 posto Portugalaca je odgovorila sa često ili povremeno) dok stanovnici sjevernih europskih zemalja češće kupuju pakiranu ribu, kao što je pohani bakalar ili riba spremna u gotovim obrocima. 63 posto Austrijanaca, 61 posto Britanaca i 55 posto Iraca kaže da preferiraju takav tip proizvoda.

Diljem svih 28 zemalja članica EU, više od šest od deset potrošača (64 posto) reklo je da vole probati nove proizvode kod kuće, a predvode Španjolci 92 posto, Šveđani 90 posto i Danci 86 posto s najvišim udjelom potrošača koji jedu ribu kod kuće najmanje jednom mjesečno.

To se mijenja kod jedenja izvan kuće, gdje ljudi u Luksemburgu 52 posto, Švedskoj 50 posto i UK i Malti – obje s 49 posto najčešće jedu ribu ili morsku hranu u restoranima ili kantinama najmanje jednom mjesečno. Talijani, Irci i Šveđani su najpustolovniji što se tiče hrane, između 74 i 73 posto ispitanika reklo je da vole probati nove proizvode i vrste.

U međuvremenu većina Europljana preferira kulinarske savjete koji dolaze od prijatelja i obitelji radije nego iz medija. Preko tri četvrtine (76 posto) kaže da kupuju novi proizvod na bazi osobne preporuke, ali 56 posto kaže da su također željeli isprobati novi proizvod na bazi promocijskog događaja, npr.posebne ponude u supermarketu. U zatvorenoj Mađarskoj, većina potrošača (49 posto) kaže da nikada ne kupuju proizvode ribarstva i akvakulture.

Riba ulovljena u divljini tradicionalno potrošačima izgleda prirodno, zdravo i premium je izbor, vrijedan izdvajanja više novaca, u usporedbi s uzgajanom ribom. Istraživanje je pronašlo da više od trećine ispitanika preferira divlje proizvode (34 posto), dok manje od jedne osobe na 10 preferira uzgojene (8 posto).

No zalihe divlje ribe koje nestaju i napori industrije akvakulture da poboljšaju svoju reputaciju održivosti i bore se s problemima kao što su morske uši, znače da se ponašanja potrošača možda mijenjaju. Značajan udio (31 posto) ispitanika rekao je da ne daju prednost niti jednoj.

Prema podacima Eurostata, Španjolska je najveći proizvođača proizvoda akvakulture u EU s 285.000 tona zaliha u 2014., a slijede ju UK sa 215.000 i Francuska sa 200.000. Norveška proizvodnja prelazi sve tri zajedno s 1.33 milijuna tona u istoj godini.

 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje