Svinjogojstvo

Tko kuša delicije od fajferice više se ne vraća “mesnatoj” svinjetini

Agrovijesti
Proizvodnja crnih slavonskih svinja - fajferica Fotografija: Marko Mrkonjić/PIXSELL
Mnogi ne dvoje da je meso fajferice, naše zaštićene pasmine, puno kvalitetnije od španjolske pata negre

Ne sanjamo da budemo Španjolci. Oni godišnje proizvedu stotine tisuća komada nadaleko poznatih crnih iberijskih svinja i imaju jako dobro razrađen sustav i marketing svojih proizvoda. No da i naša crna slavonska svinja postaje sve popularnija, najbolje govori to što potražnja za njezinim mesom i proizvodima, a slijedom toga i proizvodnja iz godine u godinu strelovito rastu.

Čak se i hoteli i restorani koji su se donedavno hvalili ekskluzivnim delicijama od španjolskih, njemačkih, nizozemskih svinja... danas okreću našoj fajferici, pogotovo mlađa populacija kuhara koja domaću sirovinu smatra i daleko kvalitetnijom od uvozne – kaže Dominik Knežević, predsjednik Udruge uzgajivača crne slavonske svinje Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema Fajferica.

2000 rasplodnih grla

Ni Knežević ne dvoji da je meso fajferice, naše zaštićene pasmine, puno kvalitetnije od španjolske pata negre, koja također pase na otvorenom. No zato hrvatska proizvodnja ne smije skrenuti u masovnost, već u smjeru ograničene proizvodnje top-delicija dodane vrijednosti, kojima će se strogo kontrolirati kvaliteta i sljedivost. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, lani je u RH u registriranim objektima proizvedeno oko 18 tisuća prasadi fajferice.

U rasplodu je oko 2000 komada. Zadnjih pet godina broj rasplodnih grla raste za 200-300 godišnje, koliko je prije 10-ak godina bilo ukupno komada, kaže Knežević, dok proizvodnja svih kategorija fajferice ukupno raste za 4-5 tisuća godišnje.

Belje je lani započelo vlastiti uzgoj svinja i razvoj proizvoda pod brendom Crna slavonska. Trenutačno imaju 100 krmača i nazimica te 180 prasadi, s ciljem proizvodnje 80 tovljenika mjesečno. – Ručno rađeni kulen, kobasice i slanina lansirani su krajem 2018. na tržište u ograničenim količinama, a do ljeta i turističke sezone bit će ekskluzivno dostupni u odabranim hotelima i restoranima te delikatesnim dućanima na obali – ističu iz Belja. Napominju kako je beljska fajferica posebna zbog uzgoja u zaštićenom području PP Kopački rit, što garantira sljedivost, kontrolirano porijeklo životinja i vrhunsku kvalitetu mesa, s kojim će i na europsko i svjetsko tržište.

U mesnicama u tragovima

Ipak, većina proizvoda od fajferice danas se prodaje na imanjima OPG-a koji ih proizvode i od toga dobro žive pa ih je teško naći u standardnoj ponudi domaćih mesnica. No našli su put do stolova ponajboljih restorana i hotela. U lošinjskoj turističkoj kompaniji Jadranki specijalitete od fajferice gostima u a la carte restoranima nude već tri godine.

– Odrezak s grila pravi je hit. Crna slavonska svinja u tom je smislu pun pogodak, no i svaki pomak iz klasike i sličan kulinarski iskorak prema domaćim, autohtonim namirnicama pokazuje se kao odličan potez – reći će Goran Filipović, član uprave Jadranke, koja surađuje sa šezdesetak OPG-ova. Chef zagrebačkog restorana Noel Goran Kočiš kaže da tko jednom proba crnu slavonsku svinju, više ne može biti zadovoljan običnom svinjetinom.

– Navikli smo da svinjetina bude suha kad je pripremimo, a u slučaju crne slavonske to je sasvim druga kvaliteta, meso je kao maslac, fino slatkasto. Posebnost slavonske svinje je upravo u slatkastoj masnoći, koja se osjeća i u mesu. Meni je u restoranu najdraže, a to mi je veliki pokazatelj kvalitete i posebnosti okusa, kada žene, koje obično izbjegavaju masno, na meso crne slavonske svinje reagiraju s “vaauuu” – kaže Kočiš. 

 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje