Mladi poljoprivrednici na Bjelovarskom sajmu

Treba odabrati sektor koji ćemo podupirati, svaštarenjem ne napredujemo

Agrovijesti
Mladi poljoprivrednici na Bjelovarskom sajmu Fotografija: Damir Špehar/PIXSELL
Pravo na EU pomoć ostvaruje se putem dvije mjere, a za njih 596 odavno je počela isplata u ukupnom iznosu od 243 milijuna kuna.

Razvoj stočarstva i agrarne proizvodnje mladih poljoprivrednika putem povlačenja sredstava EU fondova bila je tema okruglog stola održanog na 26. Jesenskom međunarodnom bjelovarskom sajmu u Gudovcu. Sajam je ove godine okupio nešto više od 450 izlagača, 40 tisuća posjetitelja i još jednom dokazao da je najveći u regiji, a njegovoj kvaliteti pridonosi i ova vrsta okruglih stolova koji dugi niz godina organizira Poslovni dnevnik u suradnji s Bjelovarskim sajmom.

Predstavnici stočarskog sektora tijekom rasprave bili su predsjednik Udruge Salers Croatia, Mirko Devčić kao i mladi poljoprivrednik Mile Špehar i predsjednik Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika, Jan Marinac.

Za početak državni tajnik otkrio je podatak da za stočare u hrvatskoj postoje dvije mjere putem kojih mogu ostvariti prava na financijsku pomoć iz europskih fondova te da je za njih 596 odavno počela isplata u ukupnom iznosu od 243 milijuna kuna. Ipak, tijekom trećeg natječaja prijavio se rekordan broj 967 prijava koji u potpunosti premašuje alokaciju te, ističe Majdak, u ministarstvu razmatraju prelokaciju iz drugih sredstava.

Novi zakon o OPG-u

Otvoren 24. jesenski međunarodni bjelovarski sajam

"Prema novom zakonu u Hrvatskoj će biti registrirano 160 tisuća tržišno opredijeljenih OPG-a, dok će ostali imati mogućnost prodaje. Cilj je kroz razvoj mladih poljoprivrednika razdvojiti one tržišno orijentirane od onih koji to nisu, a to ćemo činiti mjerenjem obujmom proizvodnje", objasnio je Majdak.

Detaljnije brojke na regionalnoj razini, točnije na razini Bjelovarsko-bilogorske županije, iznio je Mario Ferić iz RRA-e rekavši kako mladih poljoprivrednika, između 18 i 41 godine, ima 1400 u županiji. U čitavoj državi ima ih prijavljenih 19 tisuća, što bi značilo da je njih 7,2 posto u bjelovarskoj županiji i tu brojku najviše čine stanovnici Bjelovara, Čazme i Grubišnog polja.

"Na razini smo prosjeka, ispred nas su samo osječka i zagrebačka županija, a iza nas je vukovarska, virovitička, križevačka i ostale", istaknuo je Ferić koji problematiku vidi u velikom broju, gotovo 60 tisuća poljoprivrednika, koji su iznad 65 godina. Jasno mu je, tvrdi, kako je ruralni razvoj iznimno bitan i Europi jer se veliki dio iz te kuverte slijeva upravo u taj sektor, što znači da čitava EU vodi brigu o ruralnom razvoju i poljoprivredi.

"Mjera 6.1.1 'Potpora mladim poljoprivrednicima' ima efekta, omogućava im dobru podlogu za početak, ali ga i priprema na Mjeru 4 koja je kompliciranija, ali i izdašnija te tako ulaze u svijet europskih fondova i uči s nama kako razmišljati o dolasku do EU sredstava te ga usmjerava u ozbiljnije mjere", tvrdi Ferić. Sve mjere i poticaju su više nego dobrodošli, ali ostvaruju li oni trajni rezultat, pitanje je postavljeno mladom poljoprivredniku Mili Špeharu koji je ujedno i korisnik mjera.

"To je vječno pitanje, isplati li se baviti poljoprivredom i odmah na početku ističem da je grijeh reći da se ne isplati. Mi smo stočarski, poljoprivredni kraj gdje uspijeva sve o čemu se odlučite brinuti i u što ćete uložiti novce i bezbroj sati rada i truda, ako ne sadite, nećete imati. To je način života, ali bojim se da je u Hrvatskoj percepcija 'seljaka' i dalje stigmatična. U zapadnoj Europi seljaka, radnika težaka, drži se kao kap vode na dlanu, dok je kod nas ista osoba zapostavljena i tu leži dio problema. Iz moje perspektive, osobe koja se od svoje 18. godine bavi poljoprivredom, koja je na samom početku proizvodila 80 tisuća litara mlijeka, zaključio bih da se isplati", optimističan je Špehar koji se još nije susreo s problemom plasmana svoga proizvoda što pripisuje odličnoj kvaliteti mlijeka.

Njegov kolega Jan Marinac, predsjednik Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika, također nema problema s plasmanom svoga proizvoda, ali zato je na temu nadogradnje poljoprivrede u državi odmah dodao kako je oživljavanje sela i praćenje rada poljoprivrednika jedini način, jer veliki broj mladih iseljava iz države dok bi se mogli baviti poljoprivrednom granom koja je idealna za samozapošljavanje. Državni tajnik Majdak nadovezao se na temu plasmana proizvoda rekavši kako je ministarstvo djelovalo i u tom pogledu.

"U mljekarskom smo sektoru prilagodili mliječni paket koji jamči kvalitetu, usmjerili smo ih ka udruživanju i funkcioniranju u skupini gdje pregovaraju za mljekare s kojim mi komuniciramo i djelujemo na više načina. Sve ovo što su mladi poljoprivrednici spominjali je istina, ali moramo shvatiti da smo najmlađa članica EU i da smo premalo njihovih sredstava iskoristili. Nova poljoprivredna politika oslanja se na socijalno gospodarstvo te će se na razini EU paziti na nepravilnosti koje se događaju. Naše je briga udruživanje proizvođača u vidu roba i proizvoda i tako im omogućiti da budu prepoznati i da djeluju na trgovačke lance", objasnio je Majdak.

Rad ministarstva mladi je Špehar pohvalio rekavši kako postoje mjere za, primjerice, stelne junice koje njegovi poznanici koriste iako im to nije bilo u planu. "To je jedan primjer mjere koja je jednostavna i konkretna. Netko je planirao kupiti dvije junice, ali uz mjeru se odlučio na šest i taj način rada pohvaljujem u potpunosti, to je način na koji se stočarstvo može razviti", optimističan je Špehar s kojim se donekle složio i jedan od posjetitelja rekavši kako nitko ne očekuje da netko odmah ima 30 grla, ali da su u poslovanju počeli nedostajati oni s dva do tri grla, točnije telca, i da bi se mjere trebale usmjeravati na to. Na neobičnu pojavu upozorio je Devčić, koji ima tržište, ali ne smije izvoziti.

Problemi s izvozom

"Nedavno smo imali narudžbu iz Slovenije, ali nismo mogli izvesti zbog navodnih neriješenih trgovinskih odnosa. Isto se dogodilo i na nekoliko upita Turske kada su tražili 250 junica. To je svakako jedan od problema koji će se, očekujem, uskoro riješiti. Ono što je također fascinantno jest da se mesne pasmine, poput salersa i limousine, tek pojavljuju na našem tržištu. Pitajte Francuze i pitati će vas kako je to moguće. Ipak, dašak pozitive u stočarstvu zaista postoji, ovi mladi stočari i poljoprivrednici koji su iznimno ambiciozni i razumiju materiju stvari daju mi nadu u bolje sutra, a dokaz su i boljeg sada", kazao je Devčić spomenuvši još jedan sektor na kojem bi valjalo poraditi, a to je uvoz telaca.

Kako objašnjava, čak 80 tisuća telaca se godišnje uvozi iz Rumunjske i to u iznosu od 48 milijuna eura, a sve bi to mogao biti novac koji bi ostao unutar države i naših stočara. Puno se govorilo i o bespovratnoj mjeri od 50 tisuća eura za koju Marinac smatra kako je činjenica da je bespovratnost odlična, a kada bi bila veća svakako bi pogodovalo razvoju. To je jedna od stvari koja je najavljena od strane Europske unije, spomenula je moderatorica Majda Mikulandra, a s nestrpljenjem tu odluku očekuje Špehar.

"U stočarskom sektoru 50 tisuća eura je ništa, možete kupiti osnovno, ali nedostaje mehanizacija i ostale stvari. Netko tko tek počinje i to su mu jedina sredstva propast će na samom početku, a s obzirom na to da je to novac koji bi trebao služiti kao startup, nadam se da je priča o povećanju istinita. Iako, moram pohvaliti administraciju, zaista se sve brzo i jednostavno odradi, dok u mjeri 4.1. već postoji problema jer sve traje predugo, što nama stočarima nikako ne ide na ruku", objasnio je Špehar. Da položaj mladih poljoprivrednika u Europi nije dobar govori upravo činjenica da bi se sredstva povećavala, tvrdi Majdak, ali ako do toga dođe, Hrvatska će podržati povećanje.

Kvaliteta kao prednost

"Hrvatska će morati dokazati da je ta investicija opravdana i to standardom života. Morat će se ciljano izabrati sektor koji će se podupirati jer to je jedini način uspjeha, budemo li svaštarili nećemo napredovati. Stočarstvo, primjerice, to zaslužuje, a ostale ćemo pomagati nacionalnim sredstvima", ističe Majdak. Kao završnu riječ svi sudionici su istaknuli kako je Hrvatskoj iznimno teško pratiti korak s velesilama poput Francuske i Italije za kojom kasne i do 70 godina, međutim, unutar države se treba boriti za male poljoprivrednike jer se tako se u EU treba boriti za malu državu koja može konkurirati jedino kvalitetom, kazao je Marinac.

Problem u načinu poslovanja stočara u Hrvatskoj, objasnio je Devčić, je i u lošem udruživanju i neorganiziranosti stočara. "Nekada su bile zadruge, edukacije i slično. Sada je to jako teško organizirati. Ipak, vidim svjetliju budućnost, vidim da ministarstvo ima mnoge odgovore na naša pitanja, a posebnu pažnju posvećujem mladima koje moramo motivirati i educirati", kazao je Devčić s kojim se direktor RRA-e složio.

"Doba poljoprivrede naših djedova na sreću je završena i to nepovratno. Poljoprivreda je sada postala biznis i to je sadašnjost i budućnost, jednostavno mora se povećavati broj ljudi kojima je poljoprivreda primarno zanimanje. Drago mi je da su mladi nestrpljivi i ne mogu dočekati da se politika dogovori. Dugi niz godina radim ovaj posao, imamo znanja, naučili smo puno, bezbroj puta razgovarali o tome što treba popraviti i koliko god novca od Europe opet dobijemo, ako se dobro usmjeri, naša poljoprivreda može postati konkurentna", tvrdi Ferić. Kao zaključak okruglog stola, Majdak je još jednom istaknuo da strateški sektor mora biti stočarstvo jer ono generira puno toga, demografski oživljava selo i to mora biti perjanica provedbe planova ministarstva poljoprivrede. Pozvao je i sve poljoprivrednike da budu istinski nositelji poljoprivrede u Hrvatskoj te da svojim prijedlozima daju obol radu ministarstva i ostalih nadležnih institucija.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje