MLADI INOVATORI

Trebali su ručno sortirati pet tona graha, a onda im je sinula odlična ideja. Od šale su napravili pametni stroj!

Agrovijesti
Grah Fotografija: Pixabay
Kako bi samima sebi i svojim roditeljima olakšali posao, studenti Martina Franjo, Ivan Židov, Božidar Đambić i srednjoškolac Petar Židov osmislili su stroj koji odvaja ispravne od neispravnih zrna graha. Ideja im je već okićena i s dvije zlatne medalje na nedavnom Međunarodnom sajmu Agro Arca u Zagrebu. Njihova sortirka nastala je doslovno iz šale, a već postaje ozbiljan mamac proizvođačima graha te su se počeli javljati mladim inovatorima koji za tportal objašnjavaju kako su radili i kakvi su im daljnji planovi

Priča se zakotrljala ovoga ljeta. Roditelji Martine Franjo, studentice financijske matematike na Odjelu za matematiku osječkog Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, imaju obiteljsko-poljoprivredno gospodarstvo u Molvama u Podravini, na kojem se bave uzgojem graha. Martina Franjo im svako ljeto pomaže u berbi. Ove godine dobro je rodio pa je trebalo sortirati pet tona, odnosno ručno razdvojiti dobra od loših zrna. U pomoć pri radu im je priskočio i Ivan Židov iz Preloga, student računarstva, također na osječkom Odjelu za matematiku, a kako bi se reklo, sve ostalo je povijest, piše Tportal.

'Kako imamo velike količine graha, Ivanu je odmah sinula ideja zašto bismo ga ručno sortirali ako možemo napraviti neki stroj. Prva ideja je bila napraviti nešto za vlastite potrebe, ali smo onda naišli na natjecanje Good Game Liftoff i tako se rodila ideja da osnujemo projektni tim', kaže za tportal Martina Franjo.

Dok se student Ivan Židov s bratom Petrom, budućim elektrotehničarom, uhvatio u koštac s razvojem stroja i njegovim funkcioniranjem, Martina Franjo i Božidar Đambić, student financijskog menadžmenta iz Gorjana kraj Đakova, ispitali su tržište, pisali izvještaje i bavili se dokumentacijom. Mozak je to i srce tima koji su kratko nazvali – Genus. Rezultat njihova rada je stroj za sortiranje graha.

Kratko će ga opisati kao inovaciju u području poljoprivrede koja radi na principu umjetne inteligencije i odvaja ispravne od neispravnih zrna graha. Riječ je o stroju koji je primjenjiv na sve vrste graha, a uz male modifikacije i na slične kulture poput maslina, lješnjaka i badema. U sat vremena može selektirati 30 kilograma graha.

'Čovjek može sortirati 15 do maksimalno 20 kilograma graha po satu i to ako stvarno jako brzo radi. Prosjek je, recimo, manje od 15 kilograma, a stroj napravi dvostruko više. Najveći problem prilikom ručnog sortiranja to je što nakon nekoliko sati takvog rada pada koncentracija, počinje bol u vratu i rukama. Dosadan je to posao, iako nije težak, ali ne možeš cijelo vrijeme biti učinkovit', objašnjava iz osobnog iskustva Franjo.

Ni posla svake godine nema isto. Nekada ga je više, nekada manje. Ako je puno pokvarenog graha, cijeli proces se usporava. Uz pomoć stroja, on se značajno skraćuje i ubrzava, a proizvođači postaju učinkovitiji. Tako se posao koji se ručno za primjerice tri do četiri tone graha protezao i duže od mjeseca skraćuje na svega pet do šest dana.

'Računalo samo nauči obrasce po kojima je neki grah dobar, a neki loš. Prepoznavanje uključuje teksturu, boju, zakrivljenost i deformiranost. To su sve karakteristike koje se mogu izvući iz slike, što je računalni vid, a to je grana umjetne inteligencije. U računalo smo, naime, ubacili 1500 fotografija dobrog i isto toliko lošeg graha. Stroj ne uspoređuje svako novo zrno s onima koja se nalaze u bazi, nego po karakteristikama razdvaja ispravne od neispravnih', uključuje se u razgovor za tportal Ivan Židov.

Otkriva nam kako je to još daleko od njihova krajnjeg cilja. Stroj planiraju ubrzati, poboljšati njegovu funkcionalnost, a na kraju i – uljepšati ga.

'Prva iduća nadogradnja bit će spremnik iz kojega će se ulijevati grah, a potom i automatski punjač za vreće. Zasad je u procesu razvoja, ali će biti spreman za uporabu iduće sezone', dodaje.

Iako postoje slični strojevi u svijetu, napominju ovi studenti, namijenjeni su velikim proizvođačima. Specijalizirani su, primjerice, za sortiranje riže, kave, a koštaju po 150.000 kuna. Radna verzija stroja tim Genus stajala je, prema gruboj računici, oko 1500 kuna. A da bi ga složili, koristili su se gotovo svime što su drugi već otpisali.

'Nešto smo imali doma, nešto mi je dao stric, nešto susjedi. Ovaj lijevak kroz koji se pušta grah, recimo, dolazi s kantice za vrt, pomična traka je od nekog starog stroja koji je završio u smeću, a zaštitna mrežica napravljena je od modema. Snalazimo se s onime što imamo', kroz smijeh će Židov.

Kad su vidjeli koliko su im se djeca ozbiljno prihvatila posla, ni roditelji nisu ostali ravnodušni, priznaju nam Martina Franjo i Ivan Židov. Svojim sugestijama pomažu im u poboljšanju funkcioniranja stroja, ali su ih, dodaju, pogurali i financijski kako bi ga završili.

Na prve zainteresirane upite proizvođača nisu dugo čekali. Stigla su im već dva.

'Razgovarao sam zasad s dva proizvođača graha kojima se to svidjelo i bili su zainteresirani. Imao sam čak i upit za uslužno sortiranje, odnosno koliko bi naplatili uslugu da sami sortiramo grah za nekog drugog', otkriva nam Ivan Židov.

Prema njihovoj kalkulaciji, stroj bi bio isplativ malim i srednjim proizvođačima, a tržišna cijena kretala bi mu se između 25 i 30 tisuća kuna. U Hrvatskoj se 1554 obiteljska poljoprivredna gospodarstva bave uzgojem graha, a njih ukupno 9492 moglo bi koristiti njihov stroj uz modifikacije za slične kulture, došli su do podataka.

'Ne možemo to precizno odrediti jer je sve još u izradi, ali to bi bila neka okvirna cijena. Mali i srednji proizvođači kojima bi stroj bio namijenjen mogli bi ga isplatiti za četiri godine', podvlači računicu studentica Martina Franjo.

Tim Genus sa svojom sortirkom graha priprema se za još nekoliko natjecanja i sajmova s kojih su im stigle pozivnice.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje