Analiza

Trgovinski rat SAD-a s EU i Kinom može utjecati i na RH

Agrovijesti
Donald Trump Fotografija: MIKE SEGAR/REUTERS/PIXSELL
Negativna kretanja trgovine po te zemlje posljedično bi imala i negativne posljedice po RH s obzirom na to da smo premala zemlja, gospodarski otvorena prema inozemstvu. Istodobno, i domaća potražnja u Hrvatskoj na niskim je razinama.

Zbog zaoštrenih gospodarskih odnosa SAD-a i Kine od početka lanjske godine, a od sredine 2018. i SAD-a i EU, otkako je američka administracija nametnula carinske stope na proizvode uvezene iz Kine i EU, Hrvatska trenutačno nema nekih većih posljedica.

SAD u ukupnom hrvatskom robnom izvozu sa samo 2,35%, zaključak je analize HGK na temu industrijske proizvodnje u EU i RH i trgovinskog rata SAD-a s EU i Kinom. Negativne posljedice hrvatsko bi gospodarstvo, ističe se, moglo početi osjećati ako se ovako zaoštreni odnosi nastave i u krizu zapadnu zemlje EU jer je tržište EU sa svojom vrijednosti robne razmjene najvažnije tržište za hrvatski izvoz.

Tržište EU moglo bi pak doći u krizu ako se nastavi smanjivati dinamika gospodarskog rasta Kine jer bi tada mogla pasti kineska potražnja za EU proizvodima, a Kina, nakon SAD-a, predstavlja drugo najveće tržište za EU (s time da je izvoz u SAD od 407 mlrd. eura gotovo dvostruko veći od onoga u Kinu). Kina je s udjelom od oko 7% treće najveće tržište robe iz Njemačke, šesto za Veliku Britaniju, sedmo za Francusku i deveto za Italiju.

Negativna kretanja trgovine po te zemlje posljedično bi imala i negativne posljedice po RH s obzirom na to da smo premala zemlja, gospodarski otvorena prema inozemstvu. Istodobno, i domaća potražnja u Hrvatskoj na niskim je razinama. Osobna potrošnja je lani realno bila 3,8% manja, a bruto investicije u fiksni kapital 19,5% manje u odnosu na 2008. – objašnjavaju.

U prvom tromjesečju ove godine bruto investicije (11,5%) ostvarile su najbržu dinamiku realnoga godišnjeg rasta još od drugog tromjesečja 2008. Znatan dio bruto investicija u fiksni kapital odnosi se na sredstva EU fondova i upravo se putem njih može nastaviti oporavak hrvatskoga gospodarstva, tj. poboljšati konkurentnost robnog izvoza, zaključuju makroekonomisti HGK. 



 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje