Okrugli stol „Hrvatska hrana za hrvatski turizam“

Turizam je bitan za poljoprivredu, ali trebamo jače brendirati hranu

Agrovijesti
Hrvatska hrana za hrvatski turizam Fotografija: Žarko Bašić/PIXSELL Pogledajte galeriju
Turizam treba biti promotivni alat za hrvatske poljoprivredne proizvod, a uz razrađenu strategiju i udruživanje proizvođača može dodatno pospješiti hrvatsko gospodarstvo. Zaključak je to trećeg okruglog stola Hrvatska hrana za hrvatski turizam u organizaciji Večernjeg lista, Poslovnog dnevnika i portala Agrobiz na kojem se raspravljalo o ulozi hrvatske poljoprivrede i proizvođača u turizmu.

Turizam treba biti promotivni alat za hrvatske poljoprivredne proizvod, a uz razrađenu strategiju i udruživanje proizvođača može dodatno pospješiti hrvatsko gospodarstvo. Zaključak je to trećeg okruglog stola Hrvatska hrana za hrvatski turizam u organizaciji Večernjeg lista, Poslovnog dnevnika i portala Agrobiz na kojem se raspravljalo o ulozi hrvatske poljoprivrede i proizvođača u turizmu.

˝Turizam samo djelomično može riješiti problem poljoprivrede. Turisti dolaze na naše tržište i kad su već tu trebamo iskoristi taj trenutak te im i dok su na našem terenu promovirati domaće proizvode koji su vrijedni za izvoz. To je prilika koju nikako ne smijemo propustiti˝, istaknula je Katarina Miličević, znanstvenica iz Instituta za turizam.

Josip Zaher potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i financije smatra kako prvo moramo osigurati samodostatnost, a turizam shvatiti kao dodanu vrijednost. Napominje kako je apsorpcija poljoprivredno-prehrambenih proizvoda od ukupnih prihoda iz turizma 17 posto. ˝To je dobar orijentir, domaća kvalitetna hrana i piće trebaju biti prihvaćeni od strane hotelijera, ali samo uz dobru strategiju možemo osigurati bolju budućnost˝, tvrdi Zaher.

Hrvatska hrana za hrvatski turizam

Zvonko Širjan, suvlasnik i član Uprave Širjan d.o.o. ističe kako se većina turista koji dođu i otkriju našu cjelokupnu ponudu, uvijek rado vraćaju. ˝Ministarstvo kao osovina treba pokrenuti kanal uz pomoć državnih banaka, institucija, instituta i visokoškolskih ustanova te graditi turistički proizvod s domaćom hranom koji bi pomogao poljoprivredi, a zasigurno ne bi odmogao ni turizmu˝, smatra Širjan. Ivo Grgić, profesor Agronomskog fakulteta složio se tvrdeći kako trebamo zadržati kakvoću i kvalitetu koja je već potvrđena i priznata te raditi na povećanju proizvodnje. ˝Kad govorimo o turizmu i dalje smo mali igrači na tom polju u usporedbi s ostalim mediteranskim destinacijama. Ipak, trebamo to iskoristi, ali da bi to mogli trebamo više proizvoditi˝, objašnjava Grgić.

Plava i Zelena Hrvatska

Kako tvrdi Miličević, Institut je još prije desetak godina izdao knjigu kojom su željeli kroz analizu turističkog proizvoda povezati Plavu i Zelenu Hrvatsku. ˝Poljoprivreda i lokalni proizvodi trebaju biti na stolovima, poželjno ih je nuditi gostu te ga uključiti u proces spremanja hrane i pića. Danas ni klasični suveniri više ne prolaze, turisti vole odnijeti sa sobom lokalnu hranu. Ipak, naši manji proizvođači teško mogu imati dovoljno velike količine koje turistička ponuda diktira˝, objašnjava Miličević.

Zaher je istaknuo kako turizam čini gotovo 20 posto BDP-a i iako mnogi tu brojku komentiraju i kritiziraju, smatra kako je za naše gospodarstvo ključno aktivirati i ostale sektore. ˝S 11 milijardi u turizmu može biti fenomenalna apsorpcija domaćih proizvoda. Oni koji profesionalno rade turizam zainteresirani su imati domaće proizvode. Analize HGK pokazuju da gotovo 30 posto turista dolazi zbog eno-gastro ponude i da im je autohtonost važna. Moramo učiniti više da proizvodnju podignemo da može odgovoriti na potražnju te da opskrba i volumen opskrbe teku bez problema˝, smatra Zaher i dodaje kako, da bismo to postigli, moramo modelirati ukupnu proizvodnju, identificirati u čemu možemo ili ne možemo biti konkurentni te što uzeti s okolnih tržišta, a što staviti na njih.

Povoljniji odnos snaga

Grgić kaže kako procjenjuje da je od ukupne potrošnje turizma oko 50 posto dolazi iz uvoza i tvrdi kako je i dalje primaran razlog dolaska turista u Lijepu našu odmor, a eno-gastro ponuda samo bonus. ˝Pitanje je do koje mjere se treba vezati poljoprivredu i turizam. Danas turizam generira mnogo, no ako dođe do urušavanja gdje ćemo biti onda. Zabrinjava me poljoprivredna proizvodnja koja ne raste kako bi trebala. Za turizam je lako iščitati ciljeve, ali za poljoprivredu kao da ih ni nema. Slijepo se slijede naputci ZPP-a, a zanemaruje šira slika˝, upozorava Grgić.

Miličević se nadovezala ističući kako je Hrvatska trenutno u drugom krugu životnog ciklusa destinacije i pitanje je do kada ćemo ići prema gore. Napominje kako je moguć pad ili ćemo morati inovirati turistički proizvod kako bismo bili konkurentni.

˝Ako je proizvod dobar, on će naći kupca, a kroz turizam bismo mogli doći do povoljnijeg odnosa snaga. Nama se svake godine 15-20 posto povećava proizvodnja, a tako bi trebali i drugi proizvođači. Naša turistička ponuda nije prepoznala prednosti koje bi plasiranje domaćih proizvoda kroz hotelske i ponude moglo donijeti. Gosti uvijek gledaju da je ponuda autohtona, stoga je važno da i hotelijeri i restorani prepoznaju ulogu domaćih proizvođača˝, smatra Širjan.

Još trebamo učiti

Hrvatska hrana za hrvatski turizam

Zaher pojašnjava kako je na našem tržištu važna i regija, a ne samo domicilno tržište, dok je turizam dodatna šansa za proizvođače. ˝Veličina potrošnja raste, upravo zahvaljujući dodatnim ponudama i eno- gastro segmentu došli smo do prosječne dnevne potrošnje od 83 eura. Imamo hotelske lance koji sami proizvode hranu kao i one koji surađuju i s velikima i malim proizvođačima. Interakcija je ključna i svi moramo dati maksimum od sebe da je poboljšamo. Mali proizvođači će teško snabdijevati obalu jer ih muče logistika i transport, ali udruživanje i otvaranje regionalnih distribucijskih centara bi uvelike olakšali proces˝, predlaže Zaher.

Grgić pak napominje kako mnogi turisti hranu nose kao suvenire otvarajući time proizvođačima nova tržišta i prilike za plasman proizvoda. ˝Ipak, još moramo evoluirati i učiti da bi bili kao drugi. Mnogi danas gledaju kako što jeftinije doći do proizvoda, a naši proizvodi su itekako kvalitetni jer su blizu. Poljoprivrednicima treba omogućiti da prodaju hranu s oznakom hrvatskog podrijetla i u trgovačkim lancima i na jelovnicima hotela i restorana. O tome se mora brinuti politika koja mora postaviti određene okvire kojima bi mi trebali težiti te radi boljitka svih nas povezati turizam i poljoprivredu. Postoje prilike u kojima možemo prodati mesne prerađevine i kao suvenir i kao obilježeni proizvod, no one su rijetke˝, požalio se Širjan.

Miličević spominje kako su u institutu radili istraživanje online imidža Hrvatske kroz analizu i usporedbe 125.000 zapisa iz medija i društvenih medija na osam emitivnih tržišta. ˝Na slovenskom tržištu vino se spominje u svega 63 zapisa, a u Velikoj Britaniji ni nema spominjanja. To su podaci koji upućuju na to da prvo moramo definirati što je autentično za našu gastronomiju˝, upozorava Miličević.

Udruživanjem do uspjeha

˝U Hrvatskoj nestaju mali proizvođači. Udruživanje proizvođača je dobar put, no mnogi od toga bježe. Pozitivnih primjera ima, no još ih je premalo˝, ističe Grgić.

Kako upozorava Zaher, jedno je proizvesti, a drugo je opstati na tržištu. ˝Malo smo tržište, imamo niz malih proizvođača i bez povezivanja i udruživanja nema opstanka. Troškovi plasmana i marketinga su preskupi za pojedince. Strateškom politikom moramo smanjiti te probleme. Mediteranske zemlje koje su naši konkurenti su se zahvaljujući potrebama i standardima koje turisti zahtijevaju pozicionirale kroz autohtonost proizvoda neovisno je li u pitanju proizvodnja hrane, vinarstvo ili maslinarstvo. Oni nam trebaju biti primjer˝, zaključuje Zaher.

PORUKE PANELISTA: 

Katarina Miličević, znanstvenica iz Instituta za turizam

Hrvatska hrana za hrvatski turizam

 

 

˝Turizam samo djelomično može riješiti problem poljoprivrede. Turisti dolaze na naše tržište i kad su već tu trebamo iskoristi taj trenutak te im i dok su na našem terenu promovirati domaće proizvode koji su vrijedni za izvoz.˝

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ivo Grgić, profesor Agronomskog fakulteta u Zagrebu

Hrvatska hrana za hrvatski turizam

 

 

˝Pitanje je do koje mjere se treba vezati poljoprivredu i turizam. Danas turizam generira mnogo, no ako dođe do urušavanja gdje ćemo biti onda. Zabrinjava me poljoprivredna proizvodnja koja ne raste kako bi trebala.˝

 

 

 

 

Zvonko Širjan, suvlasnik i član Uprave Širjan d.o.o

Hrvatska hrana za hrvatski turizam

˝Ako je proizvod dobar, on će naći kupca, a kroz turizam bismo mogli doći do povoljnijeg odnosa snaga. Gosti uvijek gledaju da je ponuda autohtona, stoga je važno da i hotelijeri i restorani prepoznaju ulogu domaćih proizvođača˝

 

 

 

 

 

Josip Zaher potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i financije

Hrvatska hrana za hrvatski turizam

 

˝Mediteranske zemlje koje su naši konkurenti su se zahvaljujući potrebama i standardima koje turisti zahtijevaju pozicionirale kroz autohtonost proizvoda neovisno je li u pitanju proizvodnja hrane, vinarstvo ili maslinarstvo. Oni nam trebaju biti primjer˝.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje