ANALIZA HZMO

U 15 godina nestale su tri četvrtine poljoprivrednika

Agrovijesti
Poljoprivrednik, novac Fotografija: Thinkstock
Umjesto 73.610 osiguranih poljoprivrednika iz 2001. godine danas ih je samo 19.712

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u posljednjih je petnaest godina broj njegovih osiguranika, onih koji u hrvatskom društvu rade i stvaraju, povećan za 86 tisuća, piše Glas Slavonije. 

Prema 1,402.102 osiguranika iz 2001. godine, Hrvatska ih je tako u rujnu ove godine imala 1,488.807. Iako je naizgled riječ o velikom broju, treba reći kako je na vrhuncu ekonomske moći, prije krize, u sustavu mirovinskog osiguranja, 2008., bilo čak 1,604.848 osoba. Ili 136.041 više nego što ih je danas, što najbolje govori o devastaciji koja je slijedila.

Te godine, 2001., na sto umirovljenika bilo je 136 osiguranika, sada ih je 15 manje, a struktura se nije znatnije promijenila: daleko je najveći udjel osiguranika na temelju ugovora s pravnim i fizičkim osobama. Pravi je “pomor” nastupio u broju onih koji pridonose za buduću mirovinu izdvajanjem kao poljoprivrednici, što govori i o odnosu svih prethodnih vlasti prema tim ljudima i za Slavoniju i Baranju iznimno važnoj djelatnosti. U petnaest godina njihov se broj nije preplovio, nego se smanjio gotovo četiri puta. Umjesto 73.610 osiguranih poljoprivrednika iz 2001. danas ih je samo 19.712. Njihov se broj sustavno smanjivao neovisno o krizi, i u za Hrvatsku dobrim godinama.

Znanstveni savjetnik Instituta za javne financije Predrag Bejaković kaže da pad broja poljoprivrednika ne iznenađuje, jer ljudi bježe sa sela u gradove, s obzirom na to da je rad na selu težak i nesiguran, uvjeti nisu dobri, a perspektiva je loša.

- Kada gledate podatke od prije 20 ili 30 godina, Hrvatska je imala i 200, pa i 300, tisuća ljudi koji su bili aktivni u poljoprivredi. Hrvatska je nakon II. svjetskog rata bilježila snažnu industrijalizaciju i urbanizaciju. Ljudi su najprije počeli raditi u gradovima, a onda su se nakon nekog vremena tamo i preselili. S tim što je taj proces u klasičnim industrijskim zemljama trajao nekoliko desetaka, pa i stotinu, godina, a kod nas je to sve skupa bilo jako ubrzano. I Domovinski rat najviše je pogodio Slavoniju i Baranju, gdje je najviše poljoprivrednika, i normalno je da ljudi traže bolji i kvalitetniji život, ne vide perspektivu u poljoprivredi. I koliko god je poljoprivreda bitna gospodarska grana, u cijelom svijetu ljudi iz nje odlaze. Ona postaje strojno jako angažirana, a ljudski rad sve manje značajan - kaže Bejaković.

Zamjenik osječko-baranjskog župana Željko Kraljičak, jedan od najpoznatijih hrvatskih stručnjaka za poljoprivredu, podsjeća da gospodarski razvijene zemlje imaju ispod tri posto udjela poljoprivrednog stanovništva u ukupnom stanovništvu, iz čega, kaže, proizlazi da je Hrvatska, koja je tu prije imala oko 30 posto upisanih, bila vrlo zaostala i nerazvijena. Ističe kako je pad broja osiguranika u poljoprivredi rezultat devastacije i propasti velikog broja sektora u poljoprivredi, posebno mesa i mlijeka, gdje smo izgubili oko 100.000 proizvođača, dakle isporučitelja, u posljednjih deset godina.

- Treba istaknuti da posljednjih pet-šest godina nismo imali dovoljno kvalitetnih natječaja za dodjelu državnog zemljišta, gdje je jedan od bolje bodovanih prioriteta bila i osnovna djelatnost poljoprivreda, koja se prije dokazivala time da netko plaća mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Kako sada natječaji to ne traže, nestao je i interes proizvođača. Velik broj OPG-ova je blokiran zbog neplaćanja tih obaveza, a bilo je i ovrha. Sve je to prouzročilo nisku stopu interesa, mladi ljudi odlaze, a stari više ne mogu biti osiguranici zbog starosti. I taj mali broj osiguranika jedan je od indikatora problema u poljoprivredi - ističe Kraljičak, uz napomenu kako država nije mogla nekoga prisiliti da bude osiguranik.

Veći su problemi, kaže, u tome što država nije vodila računa i nije imala vlastitu agrarnu politiku koja bi bila usklađena sa zaštitom nacionalnih interesa, što vidimo i ovih dana. “Nego smo uvozili sve, čak i ono što nije zdravstveno ispravno, a svakim uvozom lošeg proizvoda - sira, mlijeka, mesa ili voća - uništili smo jednog proizvođača, koji sada ne plaća mirovinsko i zdravstveno u poljoprivredi”, zaključuje Kraljičak.

Više o ovoj temi pročitajte OVDJE.

 

  • Avatar
    limun 28. Studeni 2016. u 12:50 monopolisti i grabisti uništavaju tržište
  • Avatar
    limun 28. Studeni 2016. u 12:48 zašto se nitko ne buni na trgovačke lance koji od domaćih proizvođača traže prevelike rabate i stavljaju prevelike marže na domaće proizvode, a u inozemstvu rade "robne marke" lošije kvalitete i direktno uništavaju našu proizvodnju
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje