BeoWine sajam vina u Beogradu

U 2016. godini Srbija od izvoza vina ostvarili 13,43 miljuna eura, a uvoz iznosio 23,6 milijuna eura

Agrovijesti
Vinogradi u dolini Loire Fotografija: Pixabay
Nekad je Srbija imala 110.000 hektara pod vinogradima, a danas pet puta manje. Prema podacima „Vinogradarskog atlasa”, koji je nakon popisa poljoprivrede u 2012. srpski Zavod za statistiku objavio 2015. godine, danas je pod vinovom lozom nešto više od 22.159 hektara.

Tranzicija i privatizacija nisu poštedjele ovu srpsku poljoprivrednu granu. Opustošeni su veliki kombinati i njihove plantaže, krčeni nasadi, nestali su veliki vinarski kompleksi. Autori „Vinogradarskog atlasa”, međutim, tvrde da se, po tko zna koji put u svojoj povijesti srpsko vinogradarstvo oporavlja, postaje bolje, naprednije i približava se europskim standardima.

Polovica vinograda su stari, a drugu polovicu čine moderni i takozvani intenzivni vinogradi, starosti do petnaest godina, kaže Darko Jakšić, prvi čovjek Grupe za vinarstvo i vinogradarstvo u Ministarstvu poljoprivrede. Novih vinograda i vinarija je sve više, podižu se uz državne subvencije i namjenjeni su proizvodnji isključivo visokokvalitetnih vina.

Zato je u njima više trsova po hektaru, ali je manji prinos. Oko 30 posto vinograda upisanih u Vinogradski registar zasađeni su između i 2006. i 2010, a 17 posto ih je zasađeno od 2011. do prošle godine.

Od sorti su najzastupljenije graševina, odnosno talijanski rizling – oko 14 posto, zatim cabernet sauvignon devet posto, merlot – 8,5, rajnski rizling – 7,8 te chardonnay – 6,7 odsto.

Do sada su zaštićene tri oznake geografskog podrijetla „Knjaževac” – kao prva srpska oznaka, „Negotinska krajina” i „Šumadija”, sa registriranih 41 srpskih vina sa specifičnim okusom. Pored ova tri  i proizvođači iz drugih vinogradarskih krajeva uz pomoć Ministarstva poljoprivrede su osnovali svoja udruženja i ušli u proceduru priznavanja oznaka geografskog podrijetla po novom sustavu geografskog podrijetla EU. 

U srpskom Ministarstvu poljoprivrede tvrde kako su od primjena novog zakona o vinu, od 2009. godine, srpska vina postala sve bolja. Vina mnogih srpskih proizvođača su na sajmovima proglašavana za najbolja ili među najboljim na svijetu, ističu u Ministarstvu poljoprivrede Srbije.

Srbija vinogradrastvo i vinarstvo potiče sa ukupno osam različitih mjera poticaja. Za podizanje novih vinograda država vraća novac za kupljene sadnice, postavljanje naslona, pripremu i obradu zemljišta, kao i analizu zemljišta. Za ovu svrhu može se dobiti do dva milijuna dinara, uz posebne pogodnosti za nasade sa domaćim sortama. Visina iznosa poticaja je 40 posto od vrijednosti troškova, a za područja sa otežanim uvjetima gospodaranje u poljoprivredi u iznosu od 55 posto. Minimalna površina nasada za koji se može ostvariti poticaj je 0,30 hektara, a maksimalna 10 hektara.

Za podizanje novih matičnih nasada vinove loze, kroz poticaje proizvodnje sadnog materijala, certificiranje i selekciju voćaka, vinove loze i hmelja, odnosno za unaprijeđenje rasadničarske proizvodnje vinove loze, maksimalni iznosi poticaja također se kreću do dva milijuna dinara po hektaru.

U Ministarstvu napominju kako podršku pružaju i kroz besplatan upis proizvođača grožđa u Vinogradarski registar. Ministarstvo snosi i troškove kontrole proizvodnje vina sa geografskim podrijetlom, uključujući i laboratorijske analize i senzorska ispitivanja vina. Cilj je da se srpski proizvođači potaknu da proizvode visoke kvalitetne kategorije vina sa geografskim podrijetlom. 

Vinogradarstvom se u Srbiji danas bavi oko 80.000 kućanstava. Računa se da ima oko 230 vinarija.

Srbija je u 2016. godini od izvoza vina ostvarila 13,43 milijuna eura, ali je za uvoz platila 23,6 milijuna eura. Na listi izvoznika su na 43. mjestu, ispred Hrvatske, a iza Crne Gore (41), Rumunjske (37), Bugarske (30), Makedonije (29) i Mađarske (24).

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje