Materijalne štete od prirodnih nepogoda iznose milijarde

U 2017. iznosi prijavljene štete su iznosile 3,49 milijardi kuna od čega u poljoprivredi 1,88 milijardi kuna

Agrovijesti
Štete u poljoprivredi Fotografija: OPG Katarina Škiljić
"Prema službenim podacima u 2016. prijavljene štete su iznosile 1,55 milijardi kuna, od čega je u poljoprivredi bilo čak 1,47 milijardi kuna, u 2017. taj iznos se popeo gotovo duplo, prijavljene štete su iznosile 3,49 milijardi kuna od čega u poljoprivredi 1,88 milijardi kuna. Drastično su porasle i ostale štete i iznose čak 1,61 milijardu kuna

Materijalne štete od prirodnih nepogoda broje se na godišnjoj razini u milijardama, a proračunski novac je graničen, upozorio je u petak u Saboru državni tajnik u ministarstvu financija Zdravko Zrinušić dodavši da je Vlada prepoznala nužnost i pristupila izradi novog zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda kako bi poboljšala dosadašnji sustav dodjeljivanja pomoći.

"Prema službenim podacima u 2016. prijavljene štete su iznosile 1,55 milijardi kuna, od čega je u poljoprivredi bilo čak 1,47 milijardi kuna, u 2017. taj iznos se popeo gotovo duplo, prijavljene štete su iznosile 3,49 milijardi kuna od čega u poljoprivredi 1,88 milijardi kuna. Drastično su porasle i ostale štete i iznose čak 1,61 milijardu kuna ", kazao je Zrinušić predstavljajući zakonski prijedlog.

U zadnjih pet godina, dodao je, prijavljene štete nastale uslijed prirodnih nepogoda ukupno su iznosile 12,14 milijardi kuna, a ukupni iznos dodijeljenih pomoći za prijavljene štete 174 milijuna kuna što je svega 1,44 posto.

Ti podaci ukazuju na nužnost promjene dosadašnjeg sustava sanacije šteta nastalih uslijed prirodnih nepogoda, naglasio je Zrinušić  dodavši da se zakonom uvodi visina nastale štete odnosno štete moraju biti minimalno 60 posto vrijednosti objekta, a određeno je i ograničenje od 50 posto za štete u poljoprivredi od ukupno planiranih sredstava za tekuću godinu.

Država će također nastojati subvencionirati premije osiguranja, te uspostaviti registar šteta.

Tomislava Žagara (NZ) zanimalo je kako će se građane potaknuti da osiguravaju imovinu i kolike će biti premije i koliko će ih država subvencionirati, na što je Zrinušić poručio da je ideja ponukati ljude da osiguravaju svoje objekte, a da će visine premija ovisiti o visini rizičnosti. "Ideja je da država putem europskih fondova sufinancira premiju i puno će biti lakše sufinancirati premiju koja je primjerice 50 tisuća kuna u smislu premije rizika nego nastale štete od primjerice 5 milijuna kuna", kazao je.

Ivan Šuker (HDZ) predložio je da određene institucije poput Hrvatskih voda, umjesto da daju silne novce na održavanje slivnih područja, u dogovoru s osiguravajućim društvima naprave fond iz kojih bi se isplaćivale štete od poplava.

Željko Jovanović (SDP) ocijenio je da će se životnost zakona moći procijeniti tek kada budu doneseni pravilnici i određena metodologija unošenja podataka u registar šteta.

Njegov stranački kolega Gordan Maras negodovao je što zakon u Saboru ne brani ministar financija Zdravko Marić. "Kada se radi o stotinama i tisućama hrvatskih građana i 3,5 milijardi kuna godišnje troška od štete od elementaranih nepogoda ne dolazi se u Sabor, nema ministra Zdravka Marića, a kada zove Ivica Todorić onda se potajice dolazi na lokacije gdje on kaže", kazao je Maras.

"Niste ovdje zbog tajkuna, da muljate i na tajnim lokacijama radite biznise, već zbog hrvatskih građana", poručio je vladajućima.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje