Europska unija se sprema za epidemiju afričke svinjske groznice

U 2018. godini od afričke svinjske kuge (ASF) oboljela je 361.000 životinja, a oko 309.000 svinja je usmrćeno

Agrovijesti
Svinje Fotografija: Pixabay
Prema podacima Svjetske organizacije za zdravlje životinja, u 2018. godini je širom svijeta od afričke svinjske groznice, ili afričke svinjske kuge (ASF) oboljela 361.000 životinja, uključjući divlje i domaće svinje, više od 119.000 je uginulo, a oko 309.000 svinja je usmrćeno.

Zdravstveni dužnosnici u svijetu pripremaju se za afričku svinjsku kugu, sa kojom se od 2014. godine suočavaju zemlje središnje, istočne i jugoistočne Europe, a koja je sada stigla i na zapad starog kontinenta. Pretpostavlja se da su ljudi prenijeli zarazu u Belgiju, gde je registrirano osam slučajeva te bolesti. Prema belgijskim izvorima, u toj zemlji je zbog zaraze usmrćeno 4.000 domaćih svinja na jugoistoku zemlje.

Prema podacima Svjetske organizacije za zdravlje životinja, u 2018. godini je širom svijeta od afričke svinjske groznice, ili afričke svinjske kuge (ASF) oboljela 361.000 životinja, uključjući divlje i domaće svinje, više od 119.000 je uginulo, a oko 309.000 svinja je usmrćeno.

Neku vrstu zabrane uvoza proizvoda od svinjetine iz Belgije već je uvelo 13 zemalja, među kojima i Srbija.

Nadležne službe su, međutim, krajem rujna upozorili da je opasna bolest došla i do granica Srbije i pozvali građane da ne dovode zemlju u rizik nesavjesnim ponašanjem.

"Osnovan je republički krizni centar, a u pograničnim mjestima i regionalni, objavljene su mjere i bilo šta što od svinjskog mesa sa teritorije tih država ne može ući u zemlju ako nije termički obrađeno. Pod nadzorom su i putnici", kazao je Načelnik Veterinarske inspekcije Zoran Ivanović.

Zamjenik direktora Svjetske organizacije za zdravlje životinja Matthew Stone izjavio je da je izbijanje svinjske kuge jako ozbiljna stvar i da su pogođene zemlje pod "izuzetnim pritiskom", prenio je CNN.

Bolest se širi isključivo među svinjama, i to kontakom sa oboljelom životinjom, njenim truplom ili tjelesnim tekućinama. Karakterizira je nastajanje hemoragičnih lezija na koži i unutrašnjim organima, a oboljele životinje najčešće podlegnu u roku od deset dana.

Znanstvenici tvrde kako ona predstavlja nikakvu opasnost za ljude.

Kada se na nekoj farmi svinja pojavi bolest, sve životinje moraju biti uništene, zbog čega su financijske posljedice svinjske kuge vrlo teške.

Izvoz svinjetine čini 8,5% ukupne poljoprivredne proizvodnje Europske unije i 62% njenog ukupnog izvoza mesa.

U zemljama istočne Europe ove godine je zabilježeno nekoliko slučajeva izbijanja te groznice, a najteže je bila pogođena Rumunjska. Od 2014. godine, Bugarska, Češka, Estonija, Letonija, Litva, Mađarska, Poljska, Rusija, Ukrajina, Moldavija i Rumunjska prijavile su ukupno 355.000 slučajeva afričke svinjske kuge.

Europski povjerenik za zdravlje i sigurnost hrane Vytenis Andriukaitis izjavio je da je virus iz Afrike prvi put došao na prostor euro-azije 2007. godine, i to u Gruziji. Potom se proširio u Rusiju, Moldaviju i Bjelorusiju, a 2014. je preko baltičkih država i Poljske ušao na prostor Europske unije.

I dok su u Belgiju vjerojatno ljudi donijeli meso zaraženo virusom, Andriukaitis smatra da su u ostatku Europe glavni faktori širenja bolesti divlje svinje, ilegalna trgovina svinjskim mesom i ljudi i vozila koji virus prenose iz jedne zemlje u drugu.

Klimatske promjene i "apsolutno različite vremenske prilike" samo su doprinijeli širenju virusa koji je jako otporan na toplinu i hladnoću i ne pokazuje znake slabljenja, rekao je europski povjerenik, koji je, kako prenosi CNN, predsjedavao sastankom sa belgijskim dužnosnicima zbog pojave bolesti.

U ljeto 2017. godine Češka se uspjela izboriti sa izbijanjem smrtonosnog virusa u svojoj populaciji divljih svinja ranim mjerama prevencije, poput ciljanog izlova, povećane biosigurnosti, kampanjama podizanja svijesti o bolesti i obučavanja lokalnog stanovništva.

Europska unija takođe je pripremila planove za slučaj širenja virusa, uključujući i zabranu lova u pogođenim područjima, kontrolu kretanja životinja, nadzor, visoku razinu biosigurnosti na farmama svinja, borbu protiv ilegalne trgovine i podizanje svijesti kod farmera i lokalnog stanovništva.

Danska je čak odobrila planove za izgradnju ograde duž svoje južne granice s Njemačkom kako bi preventivno spriječila kretanje divljih svinja.

Andriukaitis, međutim, ne vjeruje da ograda između dvije države može efikasno zaustaviti širenje bolesti, budući da neće zaustaviti kretanje ljudi i vozila koji mogu prenijeti virus. 

Jedna od preostalih nada za uspješno suzbijanje afričke svinjske groznice ostaje cijepljenje. Europska unija raspisala je za 2018. godinu natječaj za financiranje izrade cjepiva protiv svinjske kuge u sklopu svog programa za istraživanje i inovacije "Horizont 2020".

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje