Dok u RH cvjeta

U BiH nema podrške države za uzgoj aronije

Agrovijesti
Aronija Fotografija: Pixabay
Uzgoj aronije u Hrvatskoj hit je u voćarskoj proizvodnji i mnogi poljoprivrednici odlučuju se za podizanje nasada ove biljke, jer ostvaruju značajne poticaje iz europskih fondova

Hrvatski poljoprivrednici sve više prelaze na ekološku proizvodnju, jer kulture koje se proizvedu na taj način dostižu višu cijenu i zbog visoke kvalitete tražene su širom EU. U Hrvatskoj poljoprivrednoj komori navode da se aronija lako izvozi, a uključena je u isplatu poticaja za proizvodnju i proširenje površine nasada. Navode da edukativnim radionicama i savjetima potiču ekološku proizvodnju, piše Blic.

- Nakon ulaska Hrvatske u EU, proizvođačima je omogućen lakši plasman robe na tržište zemalja EU. Najčešće proizvođači sami pronalaze kupce. Aronija kao popularna i tražena kultura nema problema u pogledu otkupa i prodaje svih prerađevina – rekla je Tomislava Hodalić, suradnica u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori.

Milan Crnković, proizvođač aronije iz Vojnića u blizini Karlovca, kaže da je prvi nasad od 2300 sadnica podigao prije tri godine i tada nije dobio povrat novca za podizanje nasada. Međutim, kaže da je potom ušao u program poticaja, koji je iznosio 8700 kuna po hektaru i koji se redovno uplaćuju. - Svake godine prijavljujemo Agenciji za plaćanja površine koje obrađujemo i na osnovu toga dobijamo podršku. Plasman soka aronije nam je otvoren, pa smo tako kompletnu proizvodnju prodali u Njemačkoj, a ove godine u Belgiji i Hrvatskoj. Ne treba nam posebna dozvola za izvoz na područje EU, izuzev što moramo imati potvrde o ispitanom proizvodu sa Instituta za javno zdravstvo. Nismo se još obraćali Poljoprivrednoj komori za pomoć za plasman, jer je aronija deficitarna biljka i može se lako prodati – kaže Crnković.

Dodaje da je u planu organizacija zadruge na Kordunu kako bi proizvođači išli prema tržištu trećih zemalja, odnosno Aziji, gdje je znatno veća cijena aronije nego u Europi. - Imam svoju proizvodnju i preradu i za to sam dobio dozvole od ministarstava zdravlja i poljoprivrede, čiji predstavnici tri puta godišnje dolaze provjeriti ekološku proizvodnju. Uzorkuju zemlju, materijal, odnosno plod i stabljiku - objašnjava Crnković.

Sok od aronije

Kaže da je prošle godine aplicirao za mali projekt u vrijednosti od 15.000 eura za podizanje novog nasada od 2000 stabljika i kupovinu novih strojeva koje su potrebne za proizvodnju. - To su bespovratna sredstva i odmah nam uplate polovinu, odnosno oko 7000 eura, dok 7500 eura ulažem svog novca, što pravdam računima kako bih dobio i od njih te novce. Ti projekti počeli su od kada je Hrvatska ušla u Europsku uniju, gdje se svaki poljoprivrednik može prijaviti za novac iz fondova za poljoprivrednu proizvodnju. Za pomoć iz tih fondova može se aplicirati do nekoliko milijuna eura, gdje su do 50.000 eura bespovratna sredstva, a ako tražite 200.000 eura morate dati 30 posto udjela. Tako ide propocionalno kako se penje cifra koju poljoprivrednici traže – navodi Crnković.

Dodaje da je ove godine imao oko 1500 litara soka aronije, te da mu je ostalo još oko 150 litara koje će prodati u narednih mjesec dana. Na pitanje da li su poljoprivrednici dobijali pomoć od države i prije nego što je Hrvatska ušla u Europsku uniju, Crnković ističe da su voćari i tada dobijali ukupan iznos novca koji su ulagali u sadnju.

U BiH proizvođači nezaštićeni

Za razliku od hrvatskih poljoprivrednika i pažnje države, u BiH još nema sluha za ekološku proizvodnju.

Najveći proizvođač aronije iz Čelinca, obitelj Mihajlović, razmišlja da odustane od ove djelatnosti jer im se ne isplati proizvoditi sok koji ne mogu prodati. - Kada smo počeli saditi aroniju, od Ministarstva poljoprivrede smo dobili oko 30 posto od uloženog novca za podizanje nasada i ograđivanje plantaže. Međutim, plasman aronije jako slabo ide, prije svega zato što nema prerade u RS. Prerađujemo aroniju u Sarajevu, što je veliki trošak – rekla je Nada Mihajlović.

Ona ističe da je problem što domaći proizvođači nisu zaštićeni, pa se tako u ljekarnama može kupiti aronija iz Njemačke, Srbije ili Poljske. - Trenutno imamo oko 5000 boca od prošlogodišnje proizvodnje i uspjeli smo izvesti jednu paletu u Austriju. Pomoći od države nema, pa čak ni za manifestaciju Dani aronije koju smo obilježavali u Čelincu i okupljali tisuće ljudi – kaže Mihajlovićeva i dodaje da već osam godina sade aroniju te da ove godine očekuju najveći urod.

Navodi i da su prošle godine pustili da propadne sav urod, jer im se nije isplatilo brati ga.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje