Tradicija i običaji drastično povećali broj konja u Hrvatskoj

U dvadeset godina broj konja u Hrvatskoj povećan 5,5 puta s 4271 na čak 23.209 komada

Agrovijesti
Pokladno jahanje Fotografija: Ivica Galović/PIXSELL
Pregledom podataka broj konja u 2016. porastao je za 907 grla, tj. 4,15% u odnosu na 2015. Statistički gledajući, u posljednjih nekoliko godina broj konja raste na godišnjoj razini od 1,5 do 5,5%, uz jedini izuzetak u 2014. kada je utvrđen pad broj konja od 1,5%, kaže ravnatelj HPA Zdravko Barać.

Broj konja u Hrvatskoj u posljednjih dvadeset godina u Hrvatskoj je upeterostručen te smo s 4271 komada koliko ih je bilo registrirano u 1998. godine, došli smo do čak 23.209 komada. Dok ostali stočni fond godinama bilježi pad i to prema zadnji podacima DZS (usporedba 2016. prema 2013.) kod svih važnijih kategorijama broj kopitara raste, posebice konja. Statistika je tako zabilježila da je broj peradi smanjen za 23,8 posto, svinja za 20,3 posto i muznih krava za 13,9 posto, dok je broj kopitara narastao za čak 40 posto, sa 18.000 komada u 2013. na čak 25.000. U Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji ističu kako je među ostali razlog rastu broja konja i sve veći broj organiziranih aktivnosti s konjima, sportskih natjecanja ali i kulturno-folklornih manifestacija koje su uvelike zastupljene s konjima (naročito konjima lipicanske pasmine).

A jedan od takvih je i pokladno jahanje koje je ovih dana krenulo širom Slavonije i Baranje. Pokladno jahanje dio je tradicijske kulturne baštine ovog ravničarskog kraja i stari narodni običaj, koji vuče korijene iz vremena kada su graničari na Savi čuvali granicu od Turaka. Tadašnji su graničari svečano odjeveni išli u obilazak svojih pajdaša na graničnim postajama noseći im pokladno jelo i piće, na konjima. Po povratku s granice, jahači su okupljali i slavili uz pokladne povorke.

U Središnjem registru kopitara koji vodi HPA u 2016. (na dan 31. prosinca) registrirano je bilo 22.775 konja, 2.862 magarca , 15 mula i 3 zebre, tj. sveukupno 25.655 kopitara, dok je primjerice u 2013. bilo registrirano 21.467 konja, 2.963 magarca, 1 mula i 3 zebre, tj. sveukupno 24.434 kopitara. Preliminarni podaci ukazuju kako se trend rasta broja kopitara nastavlja i u 2017., pa je registrirano je 23.209 konja (rast od 1,9% u odnosu na 2016), 3.252 magarca (povećanje od 13,6%), 18 mula (povećanje od 20%) i 3 zebre (bez promjena).

Godišnji rast kopitara

Konji bijelci, Babina Greda

Pregledom podataka broj konja u 2016. porastao je za 907 grla, tj. 4,15% u odnosu na 2015. Statistički gledajući, u posljednjih nekoliko godina broj konja raste na godišnjoj razini od 1,5 do 5,5%, uz jedini izuzetak u 2014. kada je utvrđen pad broj konja od 1,5%, kaže ravnatelj HPA Zdravko Barać.

U HPA ističu kako najzastupljenije pasmine konja čini skupina hladnokrvnih konja (oko 55%), no u posljednjih nekoliko godina skupina hladnokrvnih konja zadržava se na jednoj ustaljenoj razini od oko 12.500 životinja. S druge strane, skupina toplokrvnih konja bilježi lagani rast tijekom posljednjih 10 godina.

„Navedeno je rezultat popularizacije konjogojstva i konja kao rekreativne i sportske životinje, koja utječe na poboljšanje kvalitete života određene skupine vlasnika“, kažu u HPA. Od toplokrvnih pasmina, najbrojnija je lipicanska pasmina koja broji u 2017. sveukupno 2.118 životinja i svrstava Hrvatsku među države s najbrojnijim uzgojem lipicanske pasmine u svijetu.

Rezultat je to dugotrajne tradicije uzgoja lipicanaca u Hrvatskoj, što je prepoznalo i Ministarstvo kulture koje je u 2017. godini tradiciju uzgoja lipicanaca u Slavoniji, Baranji i Srijemu uvrstilo na popis nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Isto tako treba spomenuti zaštitu izvornih i zaštićenih pasmina kopitara (hrvatski hladnokrvnjak, hrvatski posavac, lipicanac, međimurski konj, istarski magarac, sjeverno jadranski magarac i primorsko dinarski magarac) koje Ministarstvo poljoprivrede RH potiče novčanim potporama s ciljem očuvanja genoma i genetske varijabilnosti pasmina koje su od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, kažu u HPA. Dodaju kako velika važnost zasigurno pripada i uzgojnim organizacijama, koje su nositelji uzgoja određenih pasmina i koje okupljaju uzgajivače istih interesa. Uz stručnu podršku HPA uzgojna udruženja utječu na sve veću popularizaciju konjogojstva, na podizanje kvalitete uzgojenih konja i na razvoj međunarodne suradnje.

Hrvatska poljoprivredna agencija inicirala je osnivanje gotovo svih uzgojnih udruženja koje danas djeluju u konjogojstvu. Intencija ustanove je da i dalje potiče osnivanje novih uzgojnih organizacija za pasmine koje nemaju organizirano udruženje, kako bi vlasnici imali kvalitetniju informaciju i kako bi zajedničkim radom bili konkurentniji na tržištu Europske unije, ističe Barać.

Novčane potpore

Novčana potpora ostvaruje se za izvorne i zaštićene pasmine konja i magaraca (hrvatski hladnokrvnjak, hrvatski posavac, lipicanac, međimurski konj, istarski magarac, sjeverno jadranski magarac i primorsko dinarski magarac) u iznosu od 200,00 eura po uvjetnom grlu. Hrvatska isto tako brine i o uzgoju toplokrvnih pasmina, te kroz Nacionalni program poticanja provedbe uzgojnih programa za toplokrvne pasmine i uzgojne tipove konja u Republici Hrvatskoj potiče organizaciju sportskih natjecanja i širenje uzgoja sportskih pasmina konja u Republici Hrvatskoj.

Brojke:

Izvor: Hrvatska poljoprivredna agencija 

Konji - Posavac

4271 komada konja registrirano u Hrvatskoj 2008.

23.209 komada registrirano u 2017.

907 komada konja bilo je više u 2016. nego godinu ranije

55 posto hladnokrvnih konja

Od toplokrvnih pasmina, najbrojnija je lipicanska pasmina koja broji u 2017. sveukupno 2.118 životinja i svrstava Hrvatsku među države s najbrojnijim uzgojem lipicanske pasmine u svijetu.

1,5 do 5,5 posto godišnji je rast broja konja u Hrvatskoj

200 eura po uvjetnom grlu iznosi poticaj za izvorne i zaštićene pasmine konja i magaraca

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje