Smanjivanje populacije

U Istri započeo projekt zamjene jaja galeba klaukavca

Agrovijesti
Fotografija:
Zahvaljujući projektu, broj gnijezda u urbanim sredinama te na hotelskim kompleksima i u kampovima od 2011. do danas smanjio se za 60-70% u odnosu na početno stanje

I u specifičnim uvjetima širenja virusa COVID 19 projekt kontrole i suzbijanja prekomjerne populacije galeba klaukavca za zdravlje ljudi se nastavlja, piše istraIn. Riječ je o jedinstvenom projektu u Hrvatskoj koji je 2011. godine krenuo s područja poreštine i ima za cilj humanu kontrolu populacije ptica i suzbijanje rizika za zdravlje ljudi u vidu potencijalnog prijenosa različitih uzročnika bolesti sa životinja na ljude.

U tom cilju, populacija ptica se nastoji smanjiti u urbanom prostoru na kojemu su se galebovi udomaćili te u prekomjernoj populaciji napuštaju svoja primarna staništa, kao što su otoci i hridi te ugrožavaju i napadaju ljude, posebice kada čuvaju ptiće te ih se nastoji vratiti na njihova prirodna staništa.

Zbog samog rizika povećanja opasnosti za zdravlje ljudi Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja uvažava značaj ovog projekta te je izdalo dozvolu za realizaciju istog iz interesa javnog zdravlja i sigurnosti ljudi. U projekt su, osim Rovinja uključeni i Pula, Novigrad, Vrsar, Funtana i Tar-Vabriga s pripadajućim Turističkim zajednicama i velikim turističkim tvrtkama Valamar, Laguna i Maistra.

Projekt će se i ove godine odvijati po zacrtanom planu u istarskom priobalju odnosno na teritorijalnom području gdje jedinice lokalne samouprave i turistički sektor podržavaju projekt i zaslužni su za njegovu realizaciju.

Projekt je zamišljen na način da se populacija galebova drži pod kontrolom na način da se postavljanjem lažnih jaja ograniči reprodukcija te da se postepeno smanji broj ptica/ptića. Metodom postavljanja lažnih jaja koriste se i neki veliki mediteranski i sredozemni turistički centri i/ili velike luke  i to je metoda koja danas pokazuje najveći uspjeh, a traži kontinuitet i ustrajnost. Jaja su patentirana i autorski zaštićena te dolaze iz Velike Britanije.

Upravo u periodu koji slijedi timovi Veterinarske bolnice Poreč-Parenzo će intenzivno raditi na terenu, galebovi su počeli savijati svoja gnijezda u koja će početi ili već počinju polagati jaja. Stoga se svi građani pozivaju na suradnju i pomoć jer upravo dojave građana su prethodnih godina bile veoma važne za informacije o novim lokacijama gniježđenja.

Uz pomoć građana sa teritorijalnog područja projekta stručni timovi na vrijeme mogu lociraTI neka nova gnijezda, osim što se snima dronom iz zraka, obaviti izvide i procjene, obaviti  izuzimanje jaja i provesti njihovu zamjenu lažnim.

Svaka informacija može se proslijediti operativnom nositelju projekta za Istru i to Veterinarskoj bolnici Poreč-Parenzo na e-mail: info@veterina-porec.com ili na info-telefon: 0915216783. Stručni tim bolnice javlja se na svaku dojavu te organizira izvid i provjeru lokacije na terenu kao i postupak zamjene jaja ukoliko se zaista radi o aktivnom gnijezdu.

Valja napomenuti da su svi postupci u projektu sukladni Zakonu o zaštiti prirode  i Zakona o zaštiti životinja te da radnje izuzimanja jaja i njihovu zamjenu lažnim neće negativno utjecati na samu populaciju galeba klaukavca koji će i dalje biti simbol Jadrana i Mediterana. Isti zakoni nalažu da se nikakve radnje ne poduzimaju i ne smiju poduzimati u odnosu na ptiće i ptice, uključuju samo zamjenu jaja dok ptića još nema u kontroliranim uvjetima.

Građani se pozivaju da svaku lokaciju na vrijeme prijave, s obzirom na to da kada se u gnijezdu izlegu ptići, tada se takvo gnijezdo ne smije dirati niti ekipe smiju intervenirati. Ujedno se upozoravaju građani da su ptice koje leže na jajima izuzetno tihe i mirne, a kada se izvale iz jaja ptići, postaju glasne, agresivne jer brane svoja gnijezda.

Galebovi dugo žive, prosječno 25-30 godina ali mogu i dulje. Iznimno su mobilni, dobri letači, jake ptice koje u našem podneblju nemaju prirodnih neprijatelja. Gotovo tijekom čitavog vijek asu reproduktivni te godišnje polažu u gnijezdo 1-3 jaja. Ako se jaja unište polažu nova i to obično jedno više zbog prilagodbe i dominacije u prostoru, stoga valja biti uporan i ustrajati sa lažnim jajima koje ne prepoznaju. Prema već višegodišnjim nadzorima stručnih timova na našem terenu ženke u čitavom reproduktivnom periodu leže na lažnim jajima i nemaju ptiće. Nakon 2-4 godine napuštaju gnijezda. Jakim kljunom, u napadima na ljude u urbanom prostoru,  mogu ozbiljno ozlijediti pojedince , posebno djecu.

Tim veterinarske bolnice je izuzetno zadovoljan rezultatima projekta jer se broj gnijezda u urbanim sredinama te na hotelskim kompleksima i u kampovima od 2011. do danas smanjio za 60-70% u odnosu na početno stanje mapiranja gnijezda, a svake godine se bilježi i značajno manji broj 2-3 godišnjih galebova.

Temeljem posljednjeg monitoringa  na području gradova/općina od  Novigrada, preko Poreča do Rovinja bilježi se 820 parova galebova manje u odnosu na 2011. kada je identificirano okvirno 4.000 parova na istom prostoru.

Radi se o značajnom pomaku jer galeb dugo živi čak i  do 40 godina, u prosjeku 25 godina, a gotovo čitav životni vijek je reproduktivan. Godišnje se bilježi oko 2200 mladih ptica manje. U 2019. godini promijenjeno je ukupno 2663 jaja na području projekta od Novigrada do Rovinja.

U 2019. godini promijenjeno je ukupno 2.663 jaja od toga na području Grada Novigrada-Cittanova, Poreča-Parenzo i Općina Vrsar, Funtana i Tar -Vabriga te Grada Rovinja-Rovigno, a i za projekt u 2020. je naručeno više od 3.000 jaja iz Velike Britanije.

Projekt osim zaštite zdravlja ima i ekološki aspekt u smislu reguliranja prirodne ravnoteže jer galeb nema prirodnog neprijatelja, populacija je narasla, a jednogodišnje ptice su u Istri veće nego li je uobičajeno zbog obilja hrane. Ipak, od kada su zatvorene deponije u Poreču i Rovinju više napadaju ljude, napadaju i usmrćuju druge ptice (lastavice, vrapce…), vjeverice i druge male životinje.

Najagresivniji su u proljeće, u vrijeme kada prehranjuju ptiće. Stoga je preporuka građanima našeg područja da se čuvaju, a posebno djecu te da već sada i u vremenu koje slijedi ne jedu hodajući ulicama jer ih galebovi otimajući im hranu, jakim kljunom mogu ozbiljno ozlijediti.