Tjedni komentar

U  korištenju Vinske omotnice daleko smo na začelju EU

Agrovijesti
Grožđe Fotografija: Pixabay
Prema podacima koje objavljuje Eurostat na temelju podataka  DG AGRI,  u 2014. godini smo potrošili 10,7 % raspoloživih sredstava, a 2015. godine 13%. Prosjek u trošenju tih sredstava u EU je 93,4%, pa je najslabija zemlja članica ispred nas Rumunjska potrošila 43%, a primjerice Slovenija 99%, Francuska i Italija 100%.

Kada pogledamo podatke o tome kako se koriste sredstva za pomoć sektoru vina, zaista moramo biti  krajnje razočarani. Je li moguće da smo daleko najlošija zemlja u EU koja nije potrošila niti 20% sredstava koja su joj na raspolaganju?

Kada vidimo podatke koji su objavljeni na stranicama Agencije za plaćanja u poljoprivredi (a koji nisu ažurirani cijelu godinu) jasno je da nam korištenje sredstava ide slabo. Po tim podacima mogli bi zaključiti kako smo iskoristili oko 17% raspoloživih sredstava.

Po podacima koje objavljuje Eurostat na temelju podataka DG AGRI,  u 2014. godini smo potrošili 10,7 % raspoloživih sredstava, a 2015. godine 13%. Prosjek u trošenju tih sredstava u EU je 93,4%, pa je najslabija zemlja članica ispred nas Rumunjska potrošila 43%, a npr. Slovenija 99%, Francuska i Italija 100%.

Što se dogodilo? Zašto nam ide tako loše?

Obično je za loše trošenje sredstava iz EU fondova glavni krivac državna administracija, u ovom slučaju Ministarstvo poljoprivrede i Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Složila bi se da vjerojatno najveći krimen leži u tim institucijama. Svjesna sam i kao sudionik donošenja Nacionalnog programa pomoći sektoru vina i raspisivanja prvih natječaja da sve ide jako teško.

Obzirom da je Udruženje vinara bilo stvarno aktivno u to doba, niti jedna mjera nije donijeta bez da vinari o tome nisu dali svoje mišljenje i sudjelovali kod donošenja Programa. Provedene su anketa koje mjere treba izabrati iz ponuđenih opcija. Raspored sredstava je utvrđen zajedno sa udruženjem i organizirane su mnogobrojna predstavljanja, radionice i okrugli stolovi kako bi vinari dobili puno informacija.

Vinarstvo

No, očito to nije bilo dovoljno. Vinska omotnica je specifičan natječaj koji se provodi po posebnoj proceduri koja utvrđuje da se sredstava za jednu godinu mogu koristiti samo tijekom te jedne godine i teško je u tom relativno kratkom razdoblju od raspisanog natječaja provesti cijeli proces do isplate u jednoj godine. U mjeri restrukturiranja vinograda to je u većini slučaja obzirom na tehnologiju radova i nemoguće.

Kada je postalo jasno da rezultati nisu zadovoljavajuću u 2014 godini se išlo na raspisivanje većeg broja Natječaja, a mijenjao se i Program te raspored sredstava. Ni to nije donijelo većih koristi. Ali se od onda ništa ne mijenja.

Po istom Programu i istim procedurama koje ne donose rezultate, nastavlja se  provoditi Program. Očito je da će trebati uvesti i druge Mjera koje imaju i ostale zemlje kao npr. osiguranje. Sigurno je da i u pravilima o visini potpore i dokumentaciji te načinu obrade treba nešto mijenjati. A sigurno treba maksimalno pojednostaviti procedure i ubrzati postupke.

Administracija mora shvatiti kako je ovdje radi korisnika, a ne obrnuto.

Što se vinara tiče oni moraju više voditi računa da su se dužni informirati a moraju se i bolje pripremiti. Ne može biti opravdanje kako nisu dovoljno informirani. Pa ne postoji ta administracija koja će svakom vinaru doći u vinariju ili vinogradaru u vinograd. Kada su organizirane radionice i predstavljanja na raznim mjestima gdje se vinogradari i vinari sastaju npr. na Sabatini ili Vinistri ili tijekom bilo kojeg drugom događanju, onda su dvorane poluprazne, a naši vinari se ispred vrata uredno druže uz kušanje njihovih proizvoda. 

Naravno da na taj način ne mogu doći do novaca koji je njima namijenjen.

Vinarstvo

Gdje je danas vinarstvo u Hrvatskoj?

Proizvodnja vina u Hrvatskoj ima dugotrajnu i uspješnu povijest, bogatu tradiciju u proizvodnji ukorijenjenu u našoj kulturi, a ta proizvodnja značajna je za poljoprivredu, industriju pića, izvoz te razvoj ukupne turističke ponude.

Sektor proizvodnje vina je za hrvatsku poljoprivredu izuzetno značajan zbog vrlo visokog udjela koja ima u ukupnoj proizvodnji ali i bogate tradicije naše vinogradarske proizvodnje koja je stoljećima othranila mnogobrojne hrvatske obitelji naročito na obali i otocima.

Prema podacima DZS imamo skoro 42.000 proizvođača vina. U proizvodnji vina ostvaruje se 9,6% ukupnih prihoda od poljoprivrede, a za proizvodnju vinove loze se koristi samo 21.310 ha poljoprivrednih površina. U EU se ozbiljnijom proizvodnjom vina bavi 14 zemalja. Hrvatska je na 11 mjestu po proizvodnji. Prednjače poznate vinske zemlje Italija, Francuska i Španjolska pa Njemačka i Rumunjska. Interesantno je da nas u proizvodnji znatno nadmašuje Austrija pa čak i Bugarska.

Prema podacima Eurostata u EU se u 2016. očekuje proizvodnja od 166 milijuna hl, dok se u  Hrvatskoj očekuje proizvodnja na razini 843.000 hl što je 22% više od prethodne godine ali i 38% niže od prosjeka proizvodnje ostvarene u  prethodnom petogodišnjem razdoblju. Općenito možemo zaključiti kako nam službeno proizvodnja znatno pada nakon ulaska u EU.

Taj podatak ipak treba gledati sa velikom zadrškom obzirom da su vinari dobivali određene poticaje po kilogramu otkupljenog grožđa do 2013 godine zbog čega je proizvodnja u većoj mjeri bila evidentirala.

Podaci o vanjskotrgovinskoj razmijeni su egzaktni, a oni su izuzetno loši. U petogodišnjem razdoblju od 2012, godine prije ulaska u EU i na zajedničko europsko tržište do 2015 godine, uvoz vina se udvostručio, a izvoz stagnira. Tako smo u 2012 godine uvezli vina u vrijednosti 14,4 milijuna eura, a izvezli za 12,4 milijuna. Prošle godine smo uvezli vina u vrijednosti od gotovo 29 milijuna eura, a izvoz je ostao potpuno isti 12,4 milijuna eura. I u prvih šest mjeseci ove godine nije puno bolje, uvoz raste vrijednosno 4% a izvoz 3%. Obzirom na početnu bazu deficit će biti još veći.

U prethodnih desetak godina Hrvatska proizvodnja vina je znatno napredovala. Napravljeni su značajni koraci u razvoju ovog sektora. To je jedan od rijetkih sektora u poljoprivrednoj proizvodnji koji je napravio vidljive iskorake u kvaliteti, nastupu na tržištu, marketingu, brendiranju pa čak i udruživanju sektora. Nema značajnijeg svjetskog sajma da se naši vinari ne vrate sa pregršt sjajnih odličja. Vinski festivali, izložbe, kušanja i slične manifestacije održavaju se diljem zemlje.

Vino

Vinari su jedan od prvih svijetlih primjera institucionalnog ozbiljnog udruživanja kroz Udruženje vinara i vinogradara koje djeluje pri HGK od 2011 godine i koje je vrlo ozbiljno radilo na više različitih područja. Intenzivno je pratilo sve promjene koje je pristupanje RH donijelo ovom sektoru. Ali najveći iskorak je bio u utvrđivanju zajedničke platforme za marketing hrvatskih vina kroz projekt Vina Croatia Vina Mozaica. Svake godine se organizirao nastup vinara na prestižnijim sajmovima i organizirana su kušanja na najzahtjevnijim tržištima Velike Britanije i SAD.

Marketingu se pristupilo ozbiljno jer je vinarima bilo kristalno jasno da se samo predstavljanjem  vinskom svijetu sa našom kvalitetom, specifičnim sortama i tradicijom može postići plasman ali i cijenu. Graševina, Malvazija i Plavac mali kao glavne sorte i Istra, Slavonija, Dalmacija i Bregovita Hrvatska su postala glavna sidra za daljnji razvoj strategije i brendiranja. U tom segmentu su postignuti neki rezultati. Vinari su započeli više izvoziti uz značajno bolje cijene.

Prije ulaska u EU nije bilo velike zabrinutosti za ovaj sektor - dapače očekivali su se znatno bolji rezultati pogotovo u svijetlu mogućnosti korištenja relativno izdašne Vinske omotnice odnosno Nacionalnog programa pomoći sektoru vina koji je na temelju mogućnosti korištenja sredstava iz Mjera tržišne potpore EU za sektor vinarstva, trebao u razdoblju od 2014 do 2018 godine ovom sektoru donijeti dodatnih 57 milijuna eura odnosno  430 milijuna kuna.

No, dosadašnji rezultati kao što je već spomenuto nisu dobri i nešto se hitno treba promijeniti.

Bez entuzijazma nema ni razvoja

Ono što je u konačnici već svima postalo vidljivo i treba izazvati zabrinutost je to što   Udruženje vinara i vinograda pri HGK radi sa manjim entuzijazmom i manje utjecaja na rješavanje vinarskih pitanja. Začetnici Đuro Horvat, Ivica Matošević i Vlado Krauthaker su se povukli u stranu, a ostali nemaju snage za veći iskorak. Ipak će administracija u ministarstvu i čelništvo komore morati jače povući i više raditi.

Novog ministra poljoprivrede dočekali su ogromni izazovi u svim sektorima. Prioritet je sigurno  ruralni razvoj te kako ga konačno pomaknuti sa mrtve točke i pitanje je koliko će se moći usredotočiti na svaki od sektora koji su u problemima. Zato je na vinarima da inicijativama, prijedlozima, aktivnostima ukazuju i traže da se nužne promjene u zakonodavstvu i Nacionalnom programu pomoći sektoru vina, naprave odmah.

Bilo bi šteta,  imali smo krasnu priliku. Ako novac u ovom razdoblju nećemo koristi za Vinsku omotnicu u idućem razdoblju ga niti nećemo dobiti za tu namjenu. Imamo još dvije  godine pa je važno da napravimo veliki zaokret. Vinari to zaslužuju. Naša vina to zaslužuju. Naša nas tradicija obvezuje da budemo uspješni. Za uspješan vinski sektor nužno je i  da Vlado, Đuro i Ivica ne ostanu po strani.

Posao koji su započeli morati će ovaj put i završiti.

Zvjezdana Blažić

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje