Sjednica HGK

"U poljoprivredu smo prošle godine ubrizgali 7 milijardi kuna potpora"

Agrovijesti
Fotografija:
Na sjednici se raspravljalo o Nacrtu prijedloga Strategije poljoprivrede do 2030. Predloženo je pet izmjena Strategije vezanih za očuvanje stabilnosti dohotka poljoprivrednika, učinkovitije usmjeravanje izravnih plaćanja te bolje pozicioniranje prehrambene industrije

Na zajedničkoj sjednici Udruženja poljoprivrede i Udruženja prehrambeno-prerađivačke industrije HGK raspravljalo se o Nacrtu Prijedloga Strategije poljoprivrede do 2030., odnosno Nacionalnom strateškom planu Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP).

„ZPP, kojeg smo i mi dio, ima ciljeve krojene prema najjačim i  najrazvijenijim državama koje imaju ogromne proizvodne suficite. Zato strategija treba dati odgovore koji prije svega muče hrvatske proizvođače i pri tome voditi računa o našim specifičnostima, posebno kada je u pitanju struktura proizvodnje i proizvođača. Naime, stječe se dojam da strategija ide u smjeru 'povećanja pravičnosti' na način da se smanje potpore velikim proizvođačima, iako su upravo veliki proizvođači ključni nositelji inovacija, tehnoloških investicija, izvoza, produktivnosti i konkurentnosti. Velike tvrtke su naša specifičnost i to treba sačuvati“, istaknuo je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević, dodavši kako kriteriji za dodjelu potpora trebaju biti produktivnost i konkurentnost.

„U domaću poljoprivredu smo samo prošle godine ubrizgali 7 milijardi kuna potpora od kojih je veliki dio otišao u socijalnu i društvenu infrastrukturu ruralnih prostora, umjesto primarno u razvoj poljoprivrede i proizvodnju koja je jedini pravi čuvar demografije i ostanka ljudi na selu. Nismo samodostatni u većini prehrambenih proizvoda, produktivnost rada u poljoprivredi nam je na razini od samo 30 posto EU prosjeka, a bilježimo i prekomjerni vanjskotrgovinski deficit. Zato potporama trebamo pomoći kreiranje poljoprivrede koja će biti usmjerena prema proizvodnji s većom dodanom vrijednosti i jačati prerađivačke kapacitete jer tu je finalizacija, tu je najveća dodana vrijednost i najveća zarada“, naglasio je Kovačević, uz napomenu da strategija ne smije biti mandatni, već dugoročni dokument. 

Predsjednik Udruženja poljoprivrede HGK i direktor PP Orahovice Vlado Čondić Galiničić je rekao da je tema vrlo aktualna jer određuje kako će se razvijati domaća poljoprivreda u idućih desetak godina, a članica Uprave Podravke i predsjednica Udruženja prehrambeno-prerađivačke industrije HGK  Ljiljana Šapina je rekla da je za prerađivače Strategija zanimljiva jer im omogućuje da dođu do 90 posto samodostatnosti u potrebnim sirovinama.

Samu Strategiju prezentirao je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, Zdravko Tušek, koji je kazao kako domaću poljoprivredu trenutno karakteriziraju niska produktivnost, niska konkurentnost i niska ulaganja te da to moramo mijenjati provedbom Strategije.

"Strategija ima četiri strateška cilja, prvi je povećanje produktivnosti poljoprivredne proizvodnje i njezine otpornosti na klimatske promjene, drugi je jačanje konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora, treći je obnova ruralnog područja, a četvrti poticanje inovacija. Konkretnije, želimo povećati produktivnost rada domaćih poljoprivrednika za 60 posto, udvostručiti njihov prosječni dohodak, podići udio broja mladih poljoprivrednika za 30 posto te udio prehrambene industrije u BDP-u za 20 posto“, pojasnio je Tušek, dodavši kako ministarstvo računa na preko 82 milijarde kuna do 2030. godine.

Poduzetnike je zaimalo što je s potporama velikim kompanijama koje su kičma domaće poljoprivrede te kako će se riješiti problem vlasništva zemlje koja ima neriješenu papirologiju.

Tušek je odgovorio da se Zakon o poljoprivrednom zemljištu mijenjao čak 18 puta te da trenutno predviđa sređivanje zemljišta s lokalne razine. „Imamo teškoće s kapacitetima, nove izmjene su u postupku i do jeseni bi trebale biti u Saboru. Prioritet je stavljanje naglaska na gospodarski program, odnosno da onaj tko zakupljuje zemlju na njoj mora stvarati novu vrijednost i dobit. Što se potpora velikima tiče, ne možemo napraviti ništa revolucionarno zbog kompliciranosti sustava. Cilj nam je da ne radimo štetu nikome, naročito ne velikim tvrtkama koje su integratori proizvodnje. Mogu samo reći da ćemo se orijentirati na mjere koje donose dodanu vrijednost“, kazao je Tušek.

Na opasku da se poticanjem plasteničke proizvodnje ne pomaže prerađivačka industrija jer se njihove sirovine uzgajaju većinom na otvorenom te da bi se potpore za trajne nasade trebale vezati za otkup, Tušek je rekao da su za industrijsko povrće uveli količine koje se moraju proizvesti, ali da ne mogu vezati potpore za predane količine.

Šapina je napomenula kako Podravka ulaže u istraživanje i razvoj proizvoda kroz projekte koji traju godinama pa je predložila da se razmisli i o potporama da se razvijene inovativne proizvode stavi u proizvodnju jer je to skup proces. Tušek je izjavio da je bitno uključiti i male proizvođače i povezati se tako da inovativni proces bude poznat svima na terenu. „Smisao je da znanje i vještine stavimo na raspolaganje svima za razvoj proizvodnje“, istaknuo je.

Iz Sektora za poljoprivredu HGK predloženo je pet konkretnih izmjena Strategije vezanih, između ostalog, za očuvanje stabilnosti dohotka poljoprivrednika, učinkovitije usmjeravanje izravnih plaćanja te bolje pozicioniranje prehrambene industrije. Tušek je odgovorio kako će sve konkretne prijedloge razmotriti i uvažiti pa pozvao sve zainteresirane da se što aktivnije uključe u proces e-savjetovanja.