Hrvatska kakvu trebamo - Poljoprivreda i turizam

U poljoprivredu smo ulupali 36 milijardi potpora, a proizvodnja je pala 27%

Agrovijesti
Hrvatska kakvu trebamo - Poljoprivreda i turizam Fotografija: Željko Lukunić/PIXSELL Pogledajte galeriju
Izrada strategije razvoja poljoprivredno-prehrambenog sektora preduvjet je opstanka i razvoja ove gospodarske grane u Hrvatskoj, i to ne strategija kao mrtvo slovo na papiru, već živi dokument koji će definirati ciljeve uvažavajući heterogenost Hrvatske.

 Izrada strategije razvoja poljoprivredno-prehrambenog sektora preduvjet je opstanka i razvoja ove gospodarske grane u Hrvatskoj, i to ne strategija kao mrtvo slovo na papiru, već živi dokument koji će definirati ciljeve uvažavajući heterogenost Hrvatske, rekao je dr.  sc. Goran Buturac iz zagrebačkog Ekonomskog instituta na jučerašnjoj panel-diskusiji na temu poljoprivrede i turizma u sklopu konferencije Hrvatska kakvu trebamo u organizaciji Večernjeg lista..

Buturac kaže kako ne možemo govoriti da nam stvari štimaju ako je država od 2004. do 2015.  dala 36 milijardi kuna potpora, a u tom razdoblju poljoprivredna proizvodnja pala je 27%, dok je u EU rasla 7%.

_ Stvari su kompleksne, problema je puno i idemo ih rješavati, poručio je, dok se na panelu načeo i problem povezivanja plave i zelene magistrale sa šokantnim podacima kako između ostalog u turističkoj sezoni uvozimo i 40% jabuka koje hotelijeri serviraju turistima, dok domaći voćari, koji godišnje proizvedu 100.000 tona,  tvrde da svoje ne mogu prodati.

Ne može turizam spašavati poljoprivredu

Hrvatska kakvu trebamo - Poljoprivreda i turizam
Dr. sc. Katarina Miličević iz Instituta za turizam kaže kako ne može turizam biti taj koji će spašavati hrvatsku poljoprivredu. Njezin recept je podizanje kvalitete domaćih proizvoda što će sačuvati ruralni prostor i poljoprivrednu proizvodnju – kao i viša kvaliteta i cijene i u turizmu kojima ćemo povećati prihode i tako se riješiti imidža jeftine destinacije.

- Hrvatska turistička zajednica  trenutačno je najveći oglašivač na njemačkom tržištu, a mi smo Nijemcima tek na 8. mjestu po zanimljivosti, iza Španjolske, Turske…, koje u njega puno manje ulažu. Trebamo se okrenuti tržištima koja će platiti više, SAD-u, Kini, Rusiji, arapskim zemljama koje čak ni ne traže naše sunce i more. Okretanje prema zemljama srednje i zapadne Europe, iz kojih se sada generira više od 80% turističke potražnje, a zanemarivanje gospodarski razvijenih zemalja ili zemalja s visokim stopama gospodarskog rasta čiji utjecaj u svijetu sve više raste i zanemarivanje važnosti tih tržišta čini se kao strategija koja ne samo da je loša i dugoročno neodrživa, nego bi se moglo reći i da je poprilično neodgovorna i prema hrvatskom turizmu i prema cjelokupnom hrvatskom gospodarstvu, tvrdi ona.

Uz to, stalno nas se percipira samo po prirodnim ljepotama, s kojima godinama brendiramo našu turističku ponudu, umjesto da gradimo krovni nacionalni brend čiji su elementi, osim turizma, u ljudi, kulturno i povijesno nasljeđe, političko i gospodarsko okruženje…

Turizam značajan izvor potrošnje

Hrvatska kakvu trebamo - Poljoprivreda i turizam
Buturac se slaže kako turizam ne može riješiti sve probleme u hrvatskoj poljoprivredi, ali može biti značajan izvor potrošnje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. To je danas 2,4 milijarde kuna, ali treba biti puno više, objašnjava, ističući kako prehrambena industrija, koja danas godišnje stvara oko 6,32 milijarde kuna prihoda poljoprivrednog sektora preko intermedijarne potrošnje izravno utječe i na razvoj ostalih sektora, ambalaže, papirne industrije, gume i plastike. 

To je čini strateški važnom i u odnosu na druge industrijske sektore ima treći po veličini multiplikativni učinak na ukupni BDP i zaposlenost. No vlada nered, nepoštivanje trgovačkih praksi, pa u jeku turističke sezone turistima nudimo i albanske rajčice koje naše proizvođače direktno stavljaju u nepovoljan položaj.

Uz nepoštenu trgovačku praksu, to je i zato što u nas kod sustava potpora nema nikakvog analitičkog ocjenjivanja efekta potpora, da Ministarstvo poljoprivrede zajedno sa znanošću izradi taj okvir, da vidimo prepreke zašto nije povećana proizvodnja, čulo se jučer.

Zašto uzgajamo "ugare"

Hrvatska kakvu trebamo - Poljoprivreda i turizam
Spočitavaju nam se tako i hektari pod ugarom, već više od 30 tisuća hektara, a dok pričamo kako bismo mogli hraniti i pola Europe, a ispada da ne možemo hraniti ni pola Hrvatske.

_ Mi sa 2000 kuna potičemo proizvođače kukuruza ili pšenice u Slavoniji, a u Lici sa 6 do 10 tisuća one koji čuvaju ptice, bube, žabe, kazao je jučer slavonsko-baranjski župan Željko Kraljičak, napomenuvši kako moramo za početak podići proizvodnju barem toliko da imamo dovoljno za vlastite potrebe.

-Ministar poljoprivrede mora organizirati proizvodnju onih dobara koje ministar gospodarstva i ministar turizma mogu prodati, a premijer i ministar financija moraju osigurati da to bude konkurentno. Samo jedan podatak iz prošlosti. Litra mlijeka iz otkupa je bila 30 eurocenti na europskom i hrvatskom tržištu, a u nas se to mlijeko na policama trgovaca prodavalo za 2,79 kuna i došlo je iz zemalja u kojima nikada cijena mlijeka nije pala ispod 6,50 do 8 kuna.

Kako je moguće da je predstavnik jedne mljekarske industrije u jednoj zemlji u EU pod istim uvjetima otkupio mlijeko kao i kod nas, a u nas ga prodaje ispod cijene koštanja proizvoda – pita Kraljičak, ističući kako takve politike, strategije, procese moramo zaustaviti. 

Kraljičak: Sufinaniciramo plasman domaćih proizvoda u restorane

Hrvatska kakvu trebamo - Poljoprivreda i turizam
Njegova županija je, rekao je jučer, već je uzela stvar u svoje ruke. Domaćim ugostiteljima koji u turizmu plasiraju lokalne domaće proizvode, hranu, piće, voće, povrće… iz kruga od 30-ak kilometara županija sufinancira 50 posto troškova, a ove godine će uvesti i mjeru kojom će proizvođačima koji žele proizvoditi kvalitetne specijalitete od svinjskoga mesa kupiti i prase i stočnu hranu.

Goran Jančo, predsjednik Udruge proizvođača svinja, kazao je kako je on zadovoljan kako je resorno Ministarstvo poljoprivrede funkcioniralo u posljednjih 5-6 mjeseci. Proizvođači su direktno osjetili veću potražnju za domaćom robom, čemu je donekle uzrok i nedostatak prasaca i svinja vani, no posebno ga veseli što krajnji konzument konačno dolazi za pult i pita je li nešto domaće i gleda deklaracije. Podizanje svijesti da kupujemo hrvatsko i zaštita proizvođača i potrošača, donošenje zakona o nepoštenoj trgovačkoj praksi, te prepoznavanje proizvođača koji žele biti prisutni u turizmu, makar najprije i u svom dvorištu, primarni je cilj, smatra on. A dok se hvalimo brojkama rasta noćenja i gostiju te zaradom u turizmu proizvođači, barem kad je to o svinjogojcima riječ, to pak nisu osjetili.

-Nama je cijele godine isto po pitanju potražnje za svinjskim mesom, i za turističke sezone, a zašto? Zato što hotelijeri čekaju 20 sati navečer da bi u nekom trgovačkom lancu kupili 30-40 kila buta bez kosti ili vrat bez kosti za 15,99 kuna za kilogram, kojega mi za tu cijenu sigurno ne možemo proizvesti. I tu nismo oštećeni samo mi nego i država - poručio je Jančo, dok pomoćnik ministra turizma Robert Pende demantira kako se u turizmu prodaje samo strana roba. Prisutan je, kaže, i značajan dio domaćih proizvoda u gastronomskoj ponudi, ali se nažalost u tome još nismo izbrendirali.

Nismo prepoznati kao gastronomska destinacija

- Nismo u ovome trenutku poznati kao gastronomska destinacija, ali turisti očekuju da će takvu ponudu dobiti i tome se trebamo prilagoditi _ objašnjava, navodeći kako veliki hotelijerski sustavi troše više od 96 posto domaćega mlijeka, šećera, kruha… Nastojali su sektor povezati s proizvođačima kroz udruženja, cehove…, ali su i dalje problem i količine i rokovi jer je turizam sezonalnog karaktera. U sezoni treba i milijun ljudi dnevno nahraniti pri čemu hotelijerski sustavi traže dostatne količine, ne ulazeći ni u kvalitetu ni u cijenu. I taj će trend, tvrdi on, uvijek biti prisutan i proizvođači se tome trebaju prilagoditi. Ima hotela, primjerice, koji su izbrendirali „hrvatski doručak“ za svoje goste, no to znači da moraju osigurati tu ponudu i prema krajnjem korisniku i prema turoperatoru.

Pomoćnik ministra poljoprivrede Krešimir Ivančić istaknuo je kako ne može jedan proizvođač ništa sam, ali ako se njih 10 udruži, putem natječaja iz programa ruralnog razvoja pomoći će im i motivirati ih i resorno ministarstvo. Pogotovo one koji rade na kvaliteti i njihovi su proizvodi kroz različite oznake zaštićeni i u EU.

- Njih možemo nuditi u hotelima. Top kvalitetu i ograničene količine,  objašnjava.

Inače, po programu ruralnog razvoja već je izdano odluka za više od milijarde kuna, no efekti toga novca vidjet će se tek za nekoliko godina. 

Pogledajte live stream panela Poljoprivreda i turizam 

 

  • Avatar
    mariepaullettebourbon 24. Ožujak 2017. u 10:22 Pozdrav, Želite li pokrenuti vlastiti posao? Trebate li financijska sredstva za napraviti druge stvari za vrijeme ovog blagdana? Nudimo kredite od 2000 eura do 900.000 eura uz godišnju kamatnu stopu od 3% povratni od 1 do 30 godina. Nudimo investicijski kredit od 2.000.000 eura na 500.000.000 eura uz godišnju kamatnu stopu od 3% povratni od 1 do 10 godina. Obvezni lice sastanak u lice. Ako ste zainteresirani, obratite ovu e-mail adresu: mariepaullettebourbon@gmail.com
  • Avatar
    ministar 21. Ožujak 2017. u 21:50 ja ću potpisati javno na Markovom Trgu da se odričem svih potpora DOŽIVOTNO ,ako mi vlada garantira "proizvođačku " cijenu svih poljoprivrednih proizvoda...npr..mlijeko 3,50 kn.........i nemojte mi onda ulupavati nikakve subvencije...hvala
  • Avatar
    ministar 21. Ožujak 2017. u 21:46 b
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje