VELIK BROJ PODUZEĆA OVISAN O DOMAĆEM TRŽIŠTU

U prehrambenoj industriji možemo očekivati novi krug vlasničkih promjena

Agrovijesti
Okrugli stol "Vinarstvo RH u 2016: Pritisak na cijene i bolja kontrola kvaliteta vina na tržištu", Zvjezdana Blažić, neovisna konzultantica, Geja savjetovanja Fotografija: Žarko Bašić/PIXSELL
Promjena se ne trebamo bojati, bez obzira na to dolaze li novi vlasnici s domaće ili međunarodne poslovne scene, kaže Blažić

Uoči ulaska Hrvatske u Europsku uniju često se u javnosti pojavljivala teza pojedinih analitičara da će našu prehrambeno-prerađivačku industriju uništiti konkurencija izvana, a sada neki od njih kažu kako nitko ni slutiti nije mogao da joj opasnost prijeti zapravo iznutra, piše Glas Slavonije.

Naime, sve se više postavlja pitanje trebala li se baš naša prehrambeno-prerađivačka industrija u tolikoj mjeri osloniti samo na jedan trgovački lanac, u ovom slučaju Agrokorov Konzum, kojemu prijeti poslovni krah. U prilog tomu možda najbolje govore i nedavni primjeri nekih tvrtki koje su bile prisiljene čak obustaviti proizvodnju na desetak dana zato što Konzum nije tražio nove količine robe, jer nije prodao ni stare. Je li naša industrija ipak trebala razraditi neku strategiju proboja na druga tržišta ili pak u druge trgovačke lance? O tome te o stanju i perspektivi prehrambeno-prerađivačke industrije Glas Slavonije je razgovarao sa Zvjezdanom Blažić, trenutno jednom od najjačih specijalistica za sektor hrane u Hrvatskoj. Karijeru je gradila u Krašu i Badelu 1862, a u Ministarstvu poljoprivrede bila je pomoćnica ministra za poljoprivredu i prehrambenu industriju.

Rast uvoza

- Prije svega valja navesti da su se prije ulaska Hrvatske u EU vodile brojne rasprave o utjecaju pristupanja Hrvatske Europskoj uniji na poljoprivredno–prehrambeni sektor. Analize o konkurentnosti proizvoda hrane na zajedničkom tržištu bilo su dosta pesimistične, očekivanja su bila skromna, kako će iscrpljeni sektor proizvodnje hrane nakon petogodišnje krize, koji je uživao izražen stupanj zaštite na domaćem tržištu te trgovinske pogodnosti na tržištu CEFTA-e, preživjeti usklađivanje s propisma EU uz primjenu carina u međunarodnoj razmjeni koje se primjenjuju za sve zemlje članice EU. Konkurencija u proizvodnji hrane na EU tržištu vrlo je snažna i očekivanja o ishodu tržišne utakmice nisu bila dobra - kazala je Blažić i dodala kako nakon četiri godine možemo zaključiti da su nam rezultati poslovanja prehrambene industrije na inozemnim tržištima sve bolji i da deficit u razmjeni pada treću godinu zaredom.

“Obilježja vanjskotrgovinske razmjene neke zemlje najbolje oslikavaju njezinu međunarodnu konkurentnost. Postoji vrlo visoka korelacija između trgovinske bilance i stupnja međunarodne konkurentnosti poljoprivrede i prehrambeno-prerađivačke industrije neke zemlje. Kod poljoprivrednih i prehrambeno-prerađivačkih proizvoda postoje specifičnosti koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se ispravno sagledalo stanje te procijenio mogući napredak i smjer poželjnih promjena. Svih ovih godina rastao je i uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, ali slabijom dinamikom od rasta izvoza, pa se deficit smanjuje. Na žalost, uvoz hrane i pića još je uvijek jako velik i iznosi dvije milijarde i 650 milijuna eura. Hrvatska je i dalje jedna od rijetkih članica EU koja je prehrambeno ovisna zemlja te i dalje više od 30 % svojih potreba za hranom i pićem zadovoljava iz uvoza. Uvoz prehrambenih proizvoda je u 2016. godini rastao po stopi od 4 % pa se deficit smanjio na 866 milijuna eura, dok je pokrivenost uvoza izvozom sada 67 %, a 2013. godine bila je samo 56 %”, kazala je Blažić.

Dodala je kako svi ti pokazatelji pokazuju da konkurentnost poljoprivredne, prerađivačke i prehrambene industrije na inozemnom tržištu raste.

Ali i da to još nije dovoljno, jer je izvozna koncentracija jako visoka i u tržišnoj i proizvodnoj strukturi izvoza. - Na četiri vodeće izvozne destinacije, koje su nam redom susjedne zemlje, otpada oko 55 % ukupnog izvoza poljoprivrednih proizvoda. Nedovoljna diversifikacija proizvodnih i tržišnih struktura upućuje na neiskorištene potencijale u izvozu. BiH je bila tradicionalno vodeće izvozno odredište, ali je u posljednjih nekoliko godina znatno smanjen udio tog tržišta u ukupnom izvozu, što je potvrda da se domaći izvoznici sve više okreću drugim tržištima i ostvaruju ukupni rast izvoza. Koncentracija je u broju poduzeća prisutnih na inozemnom tržištu i tu vidimo da je taj broj ograničen, pa samo 30-ak poduzeća ostvaruje gotovo 80 % izvoza prehrambenih proizvoda - kaže Zvjezdana Blažić i dodaje kako svi ti pokazatelji potvrđuju da je opravdan strah da je velik broj poduzeća ovisan o domaćem tržištu, a posebno su sada osjetljiva na promjene na tržištu zbog poslovnog kraha Agrokora.

Nerazumni populizam

“Konzum je činio nešto više od 30 % maloprodajnog tržišta i gotovo su svi proizvođači poslovali s Konzumom, ali i s Velprom, Tiskom i Roto prometom, preko kojih su plasirali svoju robu na tržište maloprodaje, ali i za turističku i ugostiteljsku potrošnju. Najveći dio domaće industrije hrane i pića bio je prisutan s bar dijelom svog asortimana i kod svih ostalih trgovačkih lanaca na domaćem tržištu. Znači, dostupno im je i ostalih 70 % domaćeg tržišta, izvan Agrokora, i rade gotovo sa svima. Najmanje je proizvoda domaće prehrambene industrije na policama Lidla, a u ostalim trgovačkim lancima gotovo bez izuzetka možemo pronaći sve domaće proizvođače, s dosta širokim asortimanom proizvoda. Unatoč tome, očito je da su nekim proizvođačima uvjeti rada s Agrokorovom prodajnom mrežom bila u tolikoj mjeri povoljniji, s obzirom na broj njihovih proizvoda na polici, širinu polica koju su dobivali (plaćali), maržu koju su ostvarivali, da im je bilo isplativije, a vjerojatno i lakše, raditi s Konzumom i uz uvjete dugih rokova plaćanja, pa i njihova doprinosa alternativnom načinu financiranja Agrokora preko mjenica”, kaže Blažić i navodi kako će svi oni proizvođači koji ostvaruju veći udio svojih prihoda iz izvoza te rade s cijelom maloprodajnom mrežom na domaćem tržištu gubitak dijela prometa koji će se neizbježno dogoditi zbog poslovnog restrukturiranja Agrokora relativno lakše podnijeti.

Slijediti trendove

Na pitanje što se odavno trebalo odraditi i što je u konačnici svima zadaća, Zvjezdana Blažić ističe: - Ono što bi trebalo odraditi jest slijediti trendove na globalnom tržištu. Tu je svakako naglasak na međusektorskoj konsolidaciji, smanjenju troškova, jačanju likvidnosti. Naš je veliki problem niska produktivnost, koja nam znatno smanjuje mogućnost konkuriranja na inozemnom tržištu. Tu su nužna ulaganja u nove tehnologije i istraživanje i razvoj. Sredstava za tu namjenu ima, pa i korištenjem EU fondova, ali sada, u situaciji raščišćavanja potraživanja od Agrokora i borbe s bankama oko mjenica, bojim se da ta pitanja nisu baš u prvom planu. S druge strane, sigurno će doći do promjene vlasničke strukture pojedinih kompanija, gotovo izgledno iz portfelja Agrokora, ali vjerojatno i šire. Moramo naglasiti da dosadašnja preuzimanja u prehrambenoj industriji od strane inozemnih ulagača nisu bila neuspješna. Poduzeća u stranom vlasništvu pokazuju znatno bolje poslovne pokazatelje, donose inovacije i tjeraju domaću konkurenciju na poboljšanja poslovnih performansi. Kada bi se analizirali takvi podaci, vjerujem da bi iracionalni strah od stranih vlasnika ipak izblijedio i pobijedio nerazumni populizam, koji nikako ne bi trebao utjecati na ekonomske i tržišne odluke. Tako da vjerujem kako možemo očekivati novi krug vlasničkih promjena u prehrambnoj industriji, te ih se ne bismo trebali bojati, bez obzira na to javljaju li se novi vlasnici s domaće ili međunarodne poslovne scene - zaključuje Zvjezdana Blažić.

Od 2013. godine raste izvoz

U 2016. godini izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ostvario je dvoznamenkaste stope rasta, i to nakon dvije izuzetno uspješne godine, u kojima je izvoz također znatno rastao. U 2016. godini izvoz je narastao za 13,2 %, odnosno za 208 milijuna eura, i dosegnuo vrijednost od milijardu i 784 milijuna eura. Prije toga je, u 2014., rast iznosio 10,9 %, a 2015. godine rast je bio 17,9 % . U 2013. izvoz je bio samo milijardu i 205 milijuna eura. Znači da je izvoz od 2013. do 2016. godine narastao za 579 milijuna eura, kaže Zvjezdana Blažić.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje