Proizvodnja

U proizvodnji lupinastog voća zadovoljavamo samo polovinu naših potreba

Agrovijesti
Lješnjaci Fotografija: Marko Mrkonjić/PIXSELL
U razdoblju od 2013. do 2016. najviše smo uvozili lješnjaka iz Turske, a 2017. iz Italije, dok smo najčešće izvozili u BiH, Italiju, Srbiju i Mađarsku. Najveći uvoz oraha nam je konstantno iz Rumunjske, potom iz Ukrajine, Slovenije i Mađarske, a orah izvozimo ponajviše u BiH, potom u Sloveniju, Mađarsku i Češku. Badem je konstanta kroz petogodišnje razdoblje

Poznati ruski botaničar Mičurin još je davno govorio da će lupinasto voće postati kruh budućnosti. I kako se čini, njegove proročanske riječi će se i ostvariti, jer lupinasto voće posljednjih deset godina doživljava renesansu, čulo se to na posljednjem savjetovanju hrvatskih voćara u Daruvaru gdje je istaknuto kako je lupinasto voće zbog velike hranjive i dijetalne vrijednosti, uz povećanje životnog standarda i kupovne moći, sve traženije pa se na tržištima postižu i visoke cijene.

No, lupinasto voće nedovoljno je zastupljeno u ukupnoj vrijednosti biljne proizvodnje u Hrvatskoj, uzimajući u obzir potrebe stanovništva, turizma, prehrambene industrije, izvoza i, naravno, mogućnosti zapošljavanja. Tako je u 2015. godini samodostatnost proizvodnje lupinastog voća iznosila svega 48,45 posto, istaknuto je na skupu, prenosi Glas Slavonije.

Podaci ipak pokazuju kako u posljednjih nekoliko godina dolazi do povećanja podizanja nasada, primjerice na području Baranje, gdje su povoljni agroekološki uvjeti za uzgoj lijeske te na području cijele Slavonije gdje je sve veća zastupljenost oraha i lijeske. Prijašnjih godina više je bio naglasak na podizanju ekstenzivnih nasada, no sada se proizvodnja sve više intenzivira.

- Svjedoci smo velikog povećanja površina pod lupinastim voćnim vrstama u posljednjih deset godina, iako isti trend ne bilježimo i u proizvodnji tog voća - komentirao je tada dr.sc. Krunosav Dugalić, ravnatelj Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo.

Istaknuo je kako je većina voćnjaka lupinastih voćnih vrsta u sustavu ekološke poljoprivrede.

- Nažalost, nismo svjedoci visine proizvodnosti s obzirom na površine i potpore koje su višestruko veće u sustavu ekološke poljoprivrede te se često provlači bojazan uzgoja radi poticaja bez dodane vrijednosti - rekao je Dugalić.

S obzirom na klimatske, pedološke i hidrološke potencijale, na našim je prostorima moguća raznolika proizvodnja lupinastog voća, kažu stručnjaci, no upozoravaju da se nerijetko griješi u izboru položaja pa se voćnjaci podižu i na livadama, sadi se bez prethodno obavljane analize tla (ili se ona odradi nakon sadnje), da se sadi bez pravilne pripreme tla i izvan optimalnih rokova te često nedeklariranim sadnim materijalom.

Proizvodnja varira

Da se površine iz godine u godinu povećavaju pokazuju i podaci kako su površine pod orasima i bademima u 2016. dvostruko veće od onih u 2013. godini (s 2978 ha na 5400 ha, odnosno s 220 na 430 ha) te lješnjaka za trećinu veće, odnosno s 2649 ha u 2013. povećale na 3.304 ha u 2016. godini. Proizvodnja u ovom razdoblju ne prati povećanje površine nego varira ovisno o vremenskim uvjetima pa je tako ukupna proizvodnja oraha (i u ekstenzivnom i u intenzivnom uzgoju), prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2013. godini, bila 2574 tona, 2014. 4015 tona, 2015. 2003 tone te 2016. zbog mraza samo 279 tona. Proizvodnja lješnjaka 2013. težila je 1682 tona, 2014. 990 tona, 2015. 1505 a 2016. godine 1259 tona, a u istome je razdoblju ukupna proizvodnja badema iznosila redom 74 tone 2013., 243 t, 272 t i 155 tona 2016. godine. Prinosi su u istom razdoblju manje-više konstantni.

Prema podacima Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju prošle je godine pod lupinastim voćem bilo 10.868 ha površina, s time da je došlo do povećanja površina pod orasima (na ukupno 6413,85 ha) i lijeskom (4069,77 ha) ukupno, a smanjenja površina pod bademima (ukupno 384,65 ha) u odnosu na prethodnu godinu.

Prema podnesenim zahtjevima za potporu najviše oraha proizvodi se na području Osječko-baranjske županije (oko 1040 ha), Grada Zagreba (oko 770 ha) i Brodsko-posavske županije (oko 740 ha); lješnjaka na području Bjelovarsko-bilogorske županije (oko 750 ha), Osječko-baranjske (730 ha) i Virovitičko-podravske županije (oko 720 ha), a tradicionalno badem je najzastupljeniji u našem obalnom području i tu prednjači Zadarska županija s 230 ha. U proizvodnju lupinastog voća 2017. godini bilo je uključeno oko 11.000 OPG- ova, 745.000 trgovačkih društava, 386 obrta i 45 zadruga.

Uvoz iz Turske

Proizvodnja lupinastog voća u svijetu je u stalnom porastu pa je tako, prema FAOSTAT-u, proizvodnja primjerice oraha u posljednjih pet godina porasla za 17 posto. Najveći svjetski proizvođač oraha i kestena je Kina, badema SAD, a lješnjaka Turska. Zanimljivo je pogledati podatke gdje je hrvatska proizvodnja lupinastog voća u odnosu na europsku. Prema Eurostatu 2016. godine Europska je unija ukupno proizvela 153.290 tisuća tona oraha na 72.230 ha, 151.680 tona lješnjaka na 97.530 ha te 315.400 tona badema na 689.640 ha. Najveći proizvođač oraha u Europskoj uniji 2016. godine bila je Francuska (40.470 t na 21.360 ha), lješnjaka Italija (120.570 t na 69.290 ha), a badema Španjolska (198.770 t na 583.670 ha). Spomenimo da je najveći proizvođač lupinastog voća Turska koja proizvodi 195 tisuća tona oraha, 420 tisuća tona lješnjaka i 85 tisuća tona badema.

U razdoblju od 2013. do 2016. najviše smo uvozili lješnjaka iz Turske, a 2017. iz Italije, dok smo najčešće izvozili u BiH, Italiju, Srbiju i Mađarsku. Najveći uvoz oraha nam je konstantno iz Rumunjske, potom iz Ukrajine, Slovenije i Mađarske, a orah izvozimo ponajviše u BiH, potom u Sloveniju, Mađarsku i Češku. Badem je konstanta kroz petogodišnje razdoblje. Najveći uvoz ostvaren je iz SAD-a, dok najviše izvozimo u BiH, Sloveniju, Mađarsku i Slovačku. Zaokružimo na kraju sliku Hrvatske proizvodnje konkretnim brojkama Eurostata koje govore kako smo 2016. godine proizveli 240 tona oraha (na 5310 ha), od toga izvezli 97 tona, a s druge strane uvezli 753 tone oraha.

Izdašne potpore

Prošle se godine izvoz oraha povećao na 167 tona, a uvoz smanjio na oko 638,5 tone oraha, 2016. godine proizveli smo 1250 tona lješnjaka (na 3250 ha), u izvoz je otišlo 50 tona, a uvozom stiglo 414 tona lješnjaka. I u idućoj 2017. proizvodnja (1200 t) i uvoz (430 t) zadržali su se na približno istoj razini dok se izvoz učetverostručio (273 t). Ipak, najviše uvozimo badema pa je tako 2016. uvezeno 1006 tona, proizvedeno 160 tona (na 430 ha) te u izvoz otišlo 126 tona badema. Prošle je godine izvoz badema pao na 106 t, a uvoz porastao na 1067 tona badema.

Stručnjaci podsjećaju da se u ovoj proizvodnji mogu ostvariti izdašne potpore, pa su tako prošle godine na ime izravnih plaćanja ukupno na raspolaganju iz europskog i državnog proračuna RH za osnovno plaćanje imali oko 1115 milijuna kuna, zeleno plaćanje oko 778 milijuna kuna, preraspodijeljeno plaćanje oko 259 milijuna kuna i za mlade poljoprivrednike oko 52 milijuna kuna, a za ovaj sektor uvedena je i proizvodno vezana potpora gdje cjelokupna omotnica za sektor voća iznosi nešto više od 16 milijuna kuna.

Domagoj Dropulić proizvođač lješnjaka: Problem je dočekati rod

Najteže je dočekati rod. Moraš čekati sedam do osam godina da imaš komercijalni efekt, a do tada su samo ulaganja. A ulaganja nisu mala, kaže Domagoj Dropulić koji se proizvodnjom lješnjaka počeo baviti 2005. godine, a sada kod Kneževih Vinograda u Baranji ima ukupno 22 hektara nasada. Kao još jedna problem u proizvodnji navodi i velika ulaganja koja variraju s obzirom na visinu tehnologije, ali i kvalitetu tla. „Prije sam hektare podizao s 2000 eura, dok sam prošle godine na nešto lošijoj zemlji morao uložiti i do 6000 za hektar. Kada bi se uložilo i u navodnjavanje, cijena po hektaru bila bi još veća. No, najviše je onih koji samo pooru i pobodu“, kaže Dropulić, dodajući kako, za razliku drugih proizvodnji, ovdje tržište relativno dobro funkcionira. „S trženjem sam zadovoljan. Samostalno nastupam na tržištu i nije mi problem plasirati robu, jer u Hrvatskoj imamo tri ozbiljna otkupljivača koji imaju manje-više iste otkupne cijene, a cijene ovise o turskoj proizvodnji koja diktira tržište“, kaže Dropulić, pojašnjavajući kako je 2015./2016. otkupna cijena kilograma lješnjaka u ljusci standardne kvalitete, što znači 7 posto vlage i 1 posto primjese, bila 18 kn, jer je 2015. zbog izmrzavanja lijeske u Turskoj njihov urod bio mnogo manji, a 2016. cijena je bila dobra, jer nije bilo prijelaznih zaliha na tržištu. „U 2017. u Turskoj je lijeska dobro rodila, 30 posto više nego uobičajeno pa je kod nas cijena pala za 30 posto, iznosila je 12,5 kuna, što je zapravo realna cijena“, zaključuje na kraju Dropulić.

Prinosi (t/ha) lupinastog voća u RH

Prinosi t/ha 2013. 2014. 2015. 2016.

Orasi 0,3 0,7 0,1 0,1

Lješnjaci 0,6 0,3 0,5 0,4

Bademi 0,3 0,2 0,2 0,4

Ministarstvo poljoprivrede: Nužno je udruživanje u proizvođačke organizacije

“Izuzetno je važno udruživanje u proizvođačke organizacije kako bi proizvođači bili što konkurentniji na tržištu. Iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj od 2017. za uspostavu rada proizvođačkih organizacija mogu ostvariti potpore kroz Mjeru 9 iz programa ruralnog razvoja u najvećem iznosu 500.000 eura kroz pet godina. Od 2019. bit će moguće ostvariti potporu putem nacionalne strategije za održive operativne programe proizvođačkih organizacija u sektoru voća i povrća iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EAGF). Osim mogućnosti korištenja sredstava mjera RR te udruživanja proizvođača za zajednički nastup na tržištu, stručnjaci moguću perspektivu u uzgoju lupinastog voća temelje na povoljnim uvjetima uzgoja u našim krajevima te osjetnom interesu voćara za sadnju, ali ističu potrebu stalne edukacije i usavršavanja, kao i rast svijesti potrošača o zdravoj prehrani te povećanju potražnje za kvalitetnim domaćim proizvodom.”

Najviše oraha proizvodi se na području Osječko-baranjske županije (oko 1040 ha)

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje