Do 2025. predviđen rast na 5%

U Srbiji samo 0,44 posto obradivih površina pod ekološkom

Agrovijesti
Ekološka poljoprivreda Fotografija: Thinkstock
Strategijom razvoja precizirano je da bi Srbija do 2025. godine trebalo imati bar 5% površina pod organskom poljoprivrednom proizvodnjom. To je teško dostižan cilj obzirom na to da je sada pod organskom proizvodnjom samo 0,44% površina.

Podatak da je u 2015. godini u Srbiji bilo 2000 registriranih proizvođača eko hrane, dok je ovaj oblik proizvodnje bio na oko 15.000 hektara, ne djeluje ohrabrujuće.

Utoliko prije što je prema podacima Centra za organsku proizvodnju Selenča, samo 0,44% obradivih površina u Srbiji pod ekološkom proizvodnjom iako postoji veliki potencijal da se ovim poslom bavi daleko veći broj ljudi. Najmanje su zastupljeni veliki proizvođači organske hrane, kao i oni mali, koji proizvode za vlastite potrebe, dok je najviše srednjih proizvođača, koji na površinama od jedan do 20 hektara proizvode za tržište.

Susret organskih proizvođača održao na bio-farmi obitelji Šokšić, koji su organizirali SAID i Centar za organsku proizvodnju Selenča, bio je prilika da se ukaže na probleme, prije svega one financijske, sa kojima se ova vrsta poljoprivredne proizvodnje suočava. Riječ je o kampanji Investicije za rast kojom se promoviraju bolji uvjeti  poslovanja i ukazuje na nužnost da se i nebankarskim institucijama u Srbiji omogući rad.

- Strategijom razvoja precizirano je da bi Srbija do 2025. godine trebalo imati bar 5% površina pod organskom poljoprivrednom proizvodnjom. To je teško dostižan cilj obzirom na to da je sada pod organskom proizvodnjom samo 0,44% površina.

Naša je obveza da nastavimo sa naporima da se poveća broj organskih proizvođača, ali sa ovako skromnim subvencijama i bez adekvatne financijske podrške, prije svega nebankarskih institucija, to neće biti lagan posao. To znači da će proizvođači ostati na razini prodaje na tržnicama i u trgovinama i nikako neće moći preskočiti tu nepremostivu granicu koja ih dijeli od prerađivača. Kao pozitivan primijer spominje se Slovačka koja sa 530 eura po hektaru subvencionira ovu vrstu proizvodnje - ističe Jozef Gašparovski iz Centra za organsku proizvodnju Selenča.

Da bi pokrenuli biznis srpski poljoprivrednici prisiljeni su ulagati ušteđeni novac, a većina njih svoj daljnji rast temelji samo na ostvarenoj zaradi.

- I mi smo svoju proizvodnju pokrenuli isključivo od novca koji smo, kao obitelj, uštedjeli. Imali smo imanje, dobro se raspitali o organskoj proizvodnji i oprezno ušli u taj posao. Kako se proizvodnja razvijala mi smo se u jednom trenutku suočili sa problemom nedostatka dodatnih sredstava, nužnih za daljnji razvoj, ali nismo imali kome da se obratimo za kredit. Pritom, nije riječ samo o novcu, već i o tome da nam treba stručna pomoć u vođenju ovog posla - podijelila je svoje iskustvo Gordana Šokšić, vlasnica bio-farme Šokšić.

Ova farma, inače, već deset godina uspješno posluje. Gordana i Vojislav Šokšić napustili su državnu službu i sa sinovima Mirkom, agronomom i Goranom, studentom poljoprivrede, posvetili su se ovom biznisu. Proizvode  povrće - krumpir, mrkvu i ciklu, ali i drugo povrće, koje prodaju na tržnici u Beogradu te u trgovinama Univerexport, Idea i Super Vero.

Rezultati istraživanja pokazuju kako  60% gospodarstva u Srbiji ima potrebu za mirko-kreditima u maksimalnom iznosu do 25.000 eura. Procjenjuje se kako bi zahvaljujući osnivanju mirkofinancijskih institucija Srbija, u iduće četiri godine, mogla da računa na plasmane u visini od 900 milijuna eura i otvaranje 100.000 radnih mesta - naglašava Sandra Rodić iz USAID-a.

 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje