Smanjene kamate za kupnju zemljišta

U Srbiji sve više ponuda kredita za kupovinu poljoprivrednog zemljišta uz kamatu od 3 do 4 posto

Agrovijesti
Zemljište, polje Fotografija: Pixabay
Kamate za kupnju zemljišta prije tri godine kretale su se oko 10 posto, a sada su od tri do do četiri posto godišnje. Sve je stvar dogovora s klijentima, ovisno o vrsti osiguranja, roka otplate ili veličine parcele.

Srbija se prostire na površini od ukupno osam milijuna i 840 tisuća hektara. Oko 70 posto tog teritorija čini poljoprivredno zemljište, dok je 30 posto pod šumama. Zemljište je svuda vrijedan resurs pa banke sve više odobravaju kredite za kupnju poljoprivrednog zemljišta, posebno u Vojvodini.

Industrijalizacija u Srbiji desetljećima iza je opustošila trećinu sela. Međutim, pitanje je dana kada će poljoprivreda postatati jedan od profitabilnijih poslova. Dokaz za to je sve više bankarskih kredita za kupnju zemljišta.

Janko Hrcan iz Kisača, nije htio pred kamere RTS, ali objašnjava zašto je podigao kredit kako bi kupio zemljište. Tvrdi da su kamate za tu namjenu značajno pale, što mu otvara mogućnost za isplativiju proizvodnju.

"Ako nam netko ponudi zemljište u blizini našeg zemljišta, osobno gledam da okrupnim posjed i čak i da nemam novca, uzmem ga od banke na razdoblje od pet, sedam ili osam godina, tu kamatu ćemo nadomjestiti i rodom", rekao je Janko Hrcan.

Kamate za kupnju zemljišta prije tri godine kretale su se oko 10 posto, a sada su od tri do do četiri posto godišnje. Sve je stvar dogovora s klijentima, ovisno o vrsti osiguranja, roka otplate ili veličine parcele.

"Osiguranje za ove kredite je najčešće sama zemlja koja je predmet kupnje. To u određenim situacijama stvara dodatne troškove o čemu klijenti trebaju voditi računa, upis hipoteke, procjena vrijednosti zemljišta, ovjera ugovora i tako dalje", kaže Zoran Ristić iz Unikredit banke.

Ako je poljoprivreda profitabilna kako onda objasniti da na samo nekoliko kilomatara od centra Beograda postoje njive i livade koje ničemu ne služe. Odgovor je u mentalitetu. Ovdje su, primjerice, dva brata prije 50 godina podijelila imanje. Jedan je to ostavio unucima, a oni otišli u inozemstvo. Drugi je prodao svoj dio parcele, uzeo kaparu ali nije je naplatio, pa je sada ta parcela u sudskom sporu.

U Srbiji je registriran 1,3 milijuna poljoprivrednika koji u prosjeku posjeduju po pola hektara. Investitora za okrupnjavanje posjeda ima ali oni u pojedinim dijelovima Srbije zbog rascjepkanosti parcela, ne mogu okrupniti imanje da bi uložili u modernu proizvodnju.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje