Hrana sve bolja u izvozu

U tri godine izvoz prehrambenih proizvoda povećan za 45 posto

Agrovijesti
Žitarice Fotografija: Thinkstock
Proizvodnja hrane je sve više izvozno orijentiran sektor koji postiže već treću godinu zaredom visoke stope rasta u izvozu, uz smanjeni rast uvoza, te je jedan od značajnijih sektora hrvatskog gospodarstva.

Optimizam je zahvatio hrvatsku poslovnu scenu i to ne samo u području gospodarstva i makroekonomskih pokazatelja nego i općih društvenih kretanja. Pozitivno je da je turbulentna godina koja je iza nas iznjedrila optimizam s kojim hrvatsko gospodarstvo ulazi u 2017 godinu. Rast koje hrvatsko gospodarstvo ostvaruje sada već dvije godine zaredom najvećim se djelom temelji na rastu osobne potrošnje i turizmu.

No, sada je već svima jasno da stalan i stabilan rast ovisi o izvozno orijentiranom gospodarstvu. U malim ekonomijama sa tržišnim ograničenim broja stanovnika i njihovom kupovnom moći izvoz najlakše doprinosi ostvarivanju značajnijeg gospodarskog rasta, piše Poslovni dnevnik u analizi vanjsko-trgovinske razmjene sektora poljoprivrede i prehrambene industrije. 

Sve bolji rezultati

Proizvodnja hrane je sve više izvozno orijentiran sektor koji postiže već treću godinu zaredom visoke stope rasta u izvozu, uz smanjeni rast uvoza. To je jedan od značajnijih sektora hrvatskog gospodarstva zbog strateške važnosti osiguranja dovoljnih količina zdrave, sigurne i kvalitetne hrane za prehranu stanovništva, ali i razloga velikog broja zaposlenih te broja gospodarskih subjekata raspoređenih po svim regijama.  Uz to, ogroman je i broj srednjih i malih poduzeća, a proizvodnja hrane pokazuje sve veću izvoznu orijentiranost i sve bolje rezultate u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Od 2014, naročito u 2015. i 2016  u sektoru proizvodnje hrane imamo pozitivne trendove u izvozu. U 2015. godini konačno je nakon proteka cijelog desetljeća izvoz rastao toliko snažnije od uvoza da je deficit u robnoj razmjeni hrane i pića pao za skromnih 17 milijuna eura.

No i  dalje je deficit bio visokih  917,5 milijuna eura. Da bi se takav minimalni pozitivni trend dogodio bio je potreban snažni rast izvoza od 240 milijuna eura ili čak 17,9 posto pri čemu smo izvezli hrane i pića za 1576 milijuna eura. Ali i uvoz je dalje rastao za značajnih  9,6%, te je uvoz hrane narastao na 2547 milijuna eura. Važno je da se 2016 godine nastavlja trend rasta izvoza koji je veći od rasta uvoza. Deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni poljoprivredno prehrambenih proizvoda je velik ali se ipak polako smanjuje. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku vanjskotrgovinskom razmjenom poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda Hrvatske u razdoblju siječanj - rujan 2016. godine ostvaren je deficit u iznosu od 746,3 milijuna eura.

U razdoblju siječanj-rujan 2016. godine vrijednost izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iznosila je 1,3 milijardi eura, dok je vrijednost uvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iznosila 2,0 milijarde eura. Promatrano u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, vrijednost izvoza povećana je za 12,4 %, tj. za 138,2 milijuna eura, a vrijednost uvoza povećana je za 4,8 % ili za 91,3 milijuna eura. Promatrano u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, u prvih devet mjeseci 2016., deficit je smanjen za 5,9 % (u apsolutnom iznosu ostvareno je pad deficita za 46,9 milijuna eura). Stupanj pokrivenosti uvoza izvozom iznosi 62,65 % i u odnosu na isto razdoblje prethodne godine povećan je za 4,25 postotnih bodova. 

Rast udjela

Udio izvoza poljoprivredno prehrambenih proizvoda u ukupnoj robnoj razmjeni također raste te sa 13,15% u 2015. godini povećan na 14,24% u prošloj godini. Udio uvoza poljoprivredno prehrambenih proizvoda u ukupnom robnom uvozu istovremeno stagnira te iznosi 13,8%. Vanjskotrgovinska razmjena poljoprivredno prehrambenih proizvoda bitno se poboljšala u posljednje tri godine. Izvoz poljoprivredno prehrambenih proizvoda ostvaruje dvoznamenkasti rast u svakoj od prethodne tri godine. Izvoz prehrambeno poljoprivrednih proizvoda je od 2013 naraslo sa 1,2 milijarde eura na 1,75 milijardu eura, koliko se očekuje u 2016 godini. 

Skepsa poduzetnika

U tri godine izvoz je narastao za preko 500 milijuna eura na godišnjoj razini. To je povećanje od 45% u tri godine.  Kada smo ulazili u EU nije bilo niti jedne analize koje je prognozirano takve stope rasta izvoza u ovom sektoru. A i sami poduzetnici su bili izrazito skeptični pogotovo jer su se na  glavnim  izvoznim  tržišta zemalja CEFTE nakon ulaska RH u EU, bitno pogoršali uvjeti u izvozu. Visina uvoznih carine, prelevmani itd. Ali situacija se bitno promijenila, glavno izvozno tržište više nije Bosna i Hercegovina nego se značajan rast izvoza postiže u Italiji, Sloveniji, Mađarskoj , Njemačkoj i Austriji. Izvoz u Italiju je samo u 2016 godini narastao 63% i u prvih devet mjeseci znatno nadmašio vrijednost ostvarenu u cijeloj prošloj godini.

S druge strane izvoz u zemlje CEFT-a kontinuirano pada. U 2016. primjetan je pad izvoza u Srbiju i to preko 15% u odnosu na godinu ranije. Kod uvoza i dalje se najviše uvozi iz Njemačke, Italije, Slovenije, Mađarske, Nizozemske, Poljske i Austrije.  Iz zemalja  koje imaju vrlo snažnu poljoprivredno i prehrambenu proizvodnju i na vrhu su po pokazateljima konkurentnosti u EU, uvozimo najviše hrane. 

Tako da je nužnost  povećati našu produktivnost  kako bi i na domaćem tržištu, ali i u izvozu mogli konkurirati proizvodima iz tih zemalja. Najveći deficit u razmjeni proizvoda hrane ostvarujemo sa Njemačkom, Nizozemskom i Poljskom. Iako je interesantno da nam uvoz iz Poljske u prvih devet mjeseci ove godine pada u odnosu na 2015. Nakon trogodišnjeg razdoblja našeg članstva u EU mogli bi zaključiti da ima proizvoda sa kojima u kontinuitetu postižemo dobre izvozne rezultate. To je prije svega šećer, zatim proizvodi ribarstva, akvakulture i marikulture te pripremljena i konzervirana riba. Kod tih proizvoda vrijednost izvoz na godišnjem nivou se penje preko 100 milijuna eura. Zatim su tu žitarice i to najviše pšenica, a onda i kukuruz.

Umaci i začini

Među značajnijim izvoznim proizvodima su umaci i pripravci za umake, začini gdje spada vegeta i gdje ostvarujemo u devet mjeseci 2016. godine preko 43 milijuna eura vrijednost izvoza. Zatim se među proizvodima koje značajnije  izvoznim nalaze pivo, vode mineralne i izvorske,  proizvodi za prehranu dojenčadi i male djece, čokolade, pripravci koji se koriste u prehrani životinja, cigarete, uljena repica itd. Na listi proizvoda koje najviše uvozimo je i dalje svinjsko meso koje smo u devet mjeseci 2016 uvezli u vrijednosti 115 milijuna eura, zatim su na drugom mjestu pekarski proizvodi, kruh, peciva, kolači, keksi i ostali pekarski proizvodi sa 85 milijuna eura te čokolada sa 82 milijuna eura.

Uvozimo i voće, mliječne proizvodi naročito sir i skuta, žive životinje i druge proizvode. Pozitivni pomaci koji su vidljivi u podacima o vanjskotrgovinskoj razmjeni su ostvareni prije stupanja na snagu porezne reforme koja će sigurno imati pozitivan utjecaj na rezultate u poljoprivredi, ostalih najavljenih reformi u rasterećenju gospodarstva te odlučnosti ministra poljoprivrede u borbi sa nelojalnim uvjetima na tržištu poljoprivredno prehrambenih proizvoda. Sve to uz izmijenjeni zakon o javnoj nabavi trebao bi već početkom ove godine doprinijeti daljnjem rastu izvoza hrane, ali i usporavanju uvoza hrane.

Razvoj vještina

Kako bi snažnije jačali izvoz moramo unaprijediti ukupno poslovno okruženje, usmjeriti se na razvoj poslovnih vještina te podizanje konkurentnosti. Istina je da je cijena rada postala konkurentnija jer je zadnjih godina došlo da pada cijene rada, ali produktivnost rada je u većini sektora i dalje ispod prosjeka EU. Tako da konkurentnost trebamo graditi ulažući u nove tehnologije, ali i nova poslovna rješenja i poslovne vještine.  Za bolje rezultate svakako je potrebno stvoriti uvjete, a veće horizontalno i vertikalno povezivanje domaće poljoprivrede, industrije, turizma i trgovine mogu posebno doprinijeti izvoza proizvoda sa većom dodanom vrijednošću.  Poboljšanje izvozne konkurentnosti domaće prehrambene industrije nezaobilazan je čimbenik uspješnog razvoja industrije i gospodarstva u cjelini pogotovo u svjetlu činjenice da je prehrambena industrija peta izvozna grana hrvatskog gospodarstva.

Okrugli stol "Vinarstvo RH u 2016: Pritisak na cijene i bolja kontrola kvaliteta vina na tržištu", Zvjezdana Blažić, neovisna konzultantica, Geja savjetovanja
* autorica se bavi konzultantskim poslom u poljoprivredi i prehrambenoj industriji. Bila je pomoćnica u Ministarstvu poljoprivrede odgovorna za Upravu poljoprivrede i prehrambene industrije RH u trenutku ulaska u EU. U najpoznatijoj hrvatskoj konditorskoj industriji Kraš bila je zaposlena od 1986. do 2005. godine, a bila je i predsjednica Uprave Badela.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje