Aktivnosti

U završnoj fazi Akcijski plan za suzbijanje smrekovog potkornjaka

Agrovijesti
Šume Fotografija: Pixabay
Smrekov pisar (Ips typographus L.), poznatiji kao smrekov potkornjak jedan je od najznačajnijih europskih štetnika kojemu je domaćin obična smreka.

Posljednjih godina, u cijeloj Europi, ali i u svijetu, došlo je do naglog porasta populacija i šteta od potkornjaka uzrokovanih klimatskim promjenama (prvenstveno povećanim brojem ekstremnih vremenskih, odnosno meteoroloških pojava, ekstremnim sušnim razdobljima (ili izrazito sušnim godinama). Ovaj štetnik prisutan je u smrekovim sastojinama hrvatskih šuma već dugi niz godina te kontinuirano svake godine uzrokuje određene štete čija veličina ovisi prije svega o vremenskim prilikama, gustoći populacije te dostupnosti resursa za hranu i razmnožavanje.

U vremenu od 31. siječnja do 5. veljače 2014. godine, Gorski Kotar i šire područje zadesila je velika vremenska nepogoda odnosno obilna ledena kiša, koja je napravila katastrofalne štete na šumskim ekosustavima (lomovi grana, stabala, izvale stabala). Uslijed velike količine oštećene drvne mase predvidjelo se da će doći i do progradacije pojedinih štetnih organizama, konkretno potkornjaka s obzirom na sastojine koje su bile pogođene ledenom kišom te velikim udjelom oštećenih stabala smreke. Stoga je nakon evidentiranja šteta i podnošenja zahtjeva prema Europskom socijalnom fondu, Ministarstvo poljoprivrede odmah pokrenulo inicijativu da se korisnicima šuma (privatnim šumoposjednicima, Savjetodavnoj službi, Hrvatskim šumama d.o.o. i javnim ustanovama koje upravljaju zaštićenim područjima) skrene pozornost na štetnike koji se očekuju, potrebu poduzimanja pojačanih mjera monitoringa, preventivnih mjera zaštite, te u slučaju zaraze većih razmjera mjera suzbijanja.

Slijedom navedenog na inicijativu Ministarstva poljoprivrede u organizaciji Hrvatskog šumarskog instituta, kao službenog tijela za izvještajno-prognozne poslove u šumarstvu, već 14. travnja 2014. godine, dva mjeseca nakon katastrofalne ledene kiše, u Gerovu je održana radionica na temu Štete od ledoloma u Gorskom Kotaru 2014. godine s naglaskom na moguće posljedice od bolesti i štetnika te preventivne mjere suzbijanja. Na navedenome skupu stručne smjernice za umanjenje budućih šteta iznijeli su stručnjaci Hrvatskog šumarskog instituta i Šumarskog fakulteta u Zagrebu. S obzirom da se u isto vrijeme s jednakim problemom susretala i Republika Slovenija skupu je nazočio te iznio slovenska iskustva i planove direktor Uprave za šumarstvo, lovstvo i ribarstvo pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i prehrane Republike Slovenije, kojom prilikom je s istim usuglašen plan djelovanja u pograničnom području. Sa žaljenjem moramo istaknuti da unatoč otvorenom pozivu i cilju radionice da se široj zainteresiranoj javnosti ukaže na ozbiljnost situacije i prenese informacija što očekivati u budućem razdoblju, nažalost ova inicijativa nije prepoznata poglavito od strane privatnih šumovlasnika Gorskog kotara.

Štete na šumama uzrokovane ledolomom, uz sve mjere koje su provedene i koje će se provesti, neće se riješiti jednokratnom akcijom već će imati dalekosežne posljedice na zdravlje, vitalnost i strukturu šuma koje će biti potrebno intenzivno sanirati u narednom razdoblju (do 30 godina), no štete i posljedice će se osjećati kroz značajno dulji vremenski period, u kojemu je za očekivati smanjenje prirasta i vrijednosti općekorisnih funkcija šuma. S obzirom da je ukazivanje na nužnost djelovanja vlasnika, odnosno posjednika šuma prepoznata kao temeljna premisa bez koje niti jedno djelovanje neće imati pozitivan ishod djelatnici Savjetodavne službe, specijalizirane javne ustanove za obavljanje poslova savjetodavne djelatnosti u unapređenju gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šumoposjednika pokrenula je informativnu kampanju o problematici smrekovog potkornjaka te je do sada održano 17 predavanja o potkornjaku za šumoposjednike po cijelom Gorskom kotaru, odnosno prostoru pogođeno ovim štetnikom. Paralelno s navedenim aktivnostima kontinuirano se provodila informativna kampanja putem lokalnih (Novi list, Hrvatski radio Radio Rijeka), ali i nacionalnih  medija (Večernji list, Poslovni vjesnik, HRT Dnevnik, NOVA TV, Plodovi zemlje i dr.). Ne manje važno potrebno je istaknuti da su djelatnici Savjetodavne službe u stalnome dnevnome kontaktu sa šumoposjednicima i da u vidu pojedinačnog savjetovanja u skladu sa svojom službom svakodnevno pružaju mnogobrojne stručne savjete šumovlasnicima na pogođenom području.

Da je ovome problemu potrebno pristupiti sveobuhvatno Ministarstvo poljoprivrede ističe od samoga početka. Stoga je usporedo s informativnom kampanjom koju je provodila Savjetodavna služba, Ministarstvo poljoprivrede u nekoliko navrata sazvalo za stol (ili bilo sudionikom) sve ključne dionike Gorskog kotara (Županija, Hrvatske šume, Hrvatski šumarski institut, Šumarski fakultet, udruge privatnih šumoposjednika, predstavnike zaštićenih područja, šumarsku inspekcija i dr.) i, s obzirom na kompleksnost problematike, ukazivalo na potrebu aktivnog uključivanja svih njih kako bi se problem štetnika sa kojim se susreću Gorani stavio pod nadzor.

Hrvatski šumarski institut od samog je početka uključen u aktivnosti vezane uz pojavu potkornjaka u Gorskome kotaru. Osim propisivanja mjera koje je potrebno poduzeti kako bi se progradaciju štetnika pokušalo svesti na prihvatljivu razinu, Hrvatski šumarski institut intenzivirao je u suradnji sa Savjetodavnom službom monitoring populacija potkornjaka na širem području Gorskog kotara postavljanjem novih feromonskih klopki, kao i razmjenu iskustava te praksi suzbijanja potkornjaka s kolegama iz Republike Slovenije, kako iz Gozdarskog instituta Slovenije, tako i iz njihovog resornog Ministarstva. S obzirom na zajedničko područje interesa Republike Hrvatske i Republike Slovenije navedene institucije započele su pripreme na kreiranju radnih paketa u projektu međugranične suradnje, kao i na intenziviranju suradnje vezano uz suzbijanje potkornjaka.

Nastavno na aktivnosti Hrvatskog šumarskog instituta nadovezuju se i aktivnosti Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji kao ravnopravan partner sudjeluje u intenzivnim naporima šumarske znanosti, da zajedno s kolegama iz Slovenije iznađu optimalan model budućih aktivnosti u kontroliranju populacije potkornjaka. Nadalje, zaposlenici Šumarskog fakulteta iznimno intenzivno posljednjih godinu dana na području zahvaćenom gradacijom potkornjaka (kako državne, tako i privatne šume i NP Risnjak) obavljaju učestale terenske obilaske, uzorkovanja i analizu fenologije potkornjaka kako bi struci pružili preciznu i pravovremenu informaciju i smjernicu o potrebnim aktivnostima. Do formaliziranja aktivnijeg i sustavnijeg istraživanja problematike potkornjaka na području Gorskog kotara dolazi početkom ove godine kada je Ministarstvo poljoprivrede sa Šumarskim fakultetom u Zagrebu iz sredstava naknade za općekorisne funkcije šuma pokrenulo trogodišnji projekt „Integrirana zaštita šumskih ekosustava krša Hrvatske u promijenjenim klimatskim uvjetima“. Nadalje, Šumarski fakultet osim znanstveno-stručnog doprinosa na području Gorskog kotara u okviru Nastavno-šumsko-pokusnog objekata Zalesina i gospodari šumama na području gospodarske jedinice Sungerski lug. U posljednje dvije godine stručni tim Šumarskog fakulteta pojačao je monitoring uslijed čega je utvrdio potrebu većeg intenziteta sanitarnih sječa, stoga je pristupio izvođenju dvije sanitarne sječe godišnje uz obvezno i bez iznimke koranje panjeva, provođenje šumskog reda i izvoženje drvne mase u najkraćem mogućem vremenu nakon sječe.

Hrvatske šume d.o.o., Uprava šuma Podružnica Delnice, kao tvrtka koja gospodari najvećom površinom Gorskog kotara, od samog ledoloma pa sve do danas ulaže enormne napore kako bi sanaciju pogođenog područja privela što prije kraju. Kontinuirano se putem nešto manje od pedesetak feromonskih klopki provodi monitoring populacije potkornjaka, te se u suradnji sa Šumarskim fakultetom učestalo provodi edukacija zaposlenika Hrvatskih šuma d.o.o. o doznaci zaraženih stabala, kako bi se stabla koja su u početnoj fazi zaraze što prije detektirala, doznačila i posjekla jer se samo pravovremenim djelovanjem može spriječiti daljnje širenje zaraze potkornjakom. Susljedno tome, Hrvatske šume d.o.o. UŠP Delnice tijekom 2015. i 2016. godine doznačile su za sječu 30 tisuća metara kubnih smreke, dok je do kraja ove godine planirana doznaka još dodatnih 15 tisuća metara kubnih smreke. Ako se tome pridoda doznačena (i potencijalna za doznaku) količina drvne mase u privatnim šumama, tada je jasno da je situacija zabrinjavajuća i lokalno sagledavajući približava se elementima elementarne nepogode, ali ako se uzme u obzir da je u Republici Sloveniji samo tijekom 2015. godine posječeno 1,8 milijuna metara kubnih vidljivo je da je situacija u Republici Sloveniji značajno u nezavidnijoj situaciji unatoč poduzetim opsežnim mjerama, nakon kojih se zaraza i dalje širi.

Problematika gospodarenja šumama šumoposjednika i razlozi njihova lošijeg stanja u odnosu na državne šume naširoko su poznati (usitnjenost posjeda, visoka životna dob šumoposjednika, nesređeno vlasništvo, neprisutni vlasnici, slaba zainteresiranost za gospodarenje šumoposjedom), ali nikako ne bi trebali i ne smiju biti izgovor za nepoduzimanje potrebnih i propisanih mjera zaštite šuma.

Vrlo često se u posljednje vrijeme mogu čuti pozivi da šumoposjednike treba stimulirati u gospodarenju njihovim šumoposjedima pa da onda neće biti nezainteresiranosti prilikom pojave ovakvih problema. Uz mjere ruralnog razvoja i sredstva EU koje stoje privatnim šumoposjednicima na raspolaganju nikako ne treba zaboraviti da je i na nacionalnoj razini, iz sredstava naknade za općekorisne funkcije šuma šumoposjednicima na raspolaganju okvirno trideset do četrdeset milijuna kuna kojima im se u cijelosti mogu pokriti svi troškovi biološke obnove njihovih šuma uključujući i besplatno stručno savjetovanje za gospodarenje svojim šumoposjedom.

U svim dosadašnjim razgovorima s glavnim dionicima u ovome procesu kao glavne prepreke poduzimanju bilo kakvih radnji u nesređenim privatnim šumama uvijek su isticana dva temeljna problema – izvor financiranja i nemogućnost intervencije u privatno vlasništvo. Ministarstvo poljoprivrede razmotrilo je u suradnji sa Savjetodavnom službom preraspodjelu sredstava naknade za općekorisne funkcije šuma te su na pozicijama Savjetodavne službe predviđena financijska sredstva za provođenje aktivnosti sanacije i obnove šuma na pogođenome području. S druge strane, ustavna kategorija nepovredivosti privatnog vlasništva zapravo je temeljni problem za sveobuhvatno rješavanje ovog problema. Stoga je Ministarstvo poljoprivrede u suradnji s Ministarstvom pravosuđa razmotrilo derogaciju instituta privatnog vlasništva i utvrdilo da u situaciji kad je radi zaštite prirode i ljudskog okoliša određeno da je vlasnik na temelju zakona dužan nešto poduzeti glede vlastite stvari, a njega se na to ne može prisiliti, općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ovlašten je uspostaviti privremeno upravljanje tom stvarju (sekvestraciju) primjenjujući na odgovarajući način pravila o privremenom skrbništvu nad ostavinom za slučaj da su nasljednici nepoznati ili nepoznatog boravišta. Ovime je otklonjena i posljednja zapreka da se sveobuhvatno pristupi rješavanju širenja zaraze potkornjakom u goranskim šumama.

Ministarstvo poljoprivede smatra da neki od dionika još uvijek isključivo deklarativno pristupaju ovome problemu iako se od njih očekuju značajni iskoraci. Stoga su u završnoj fazi izrade sveobuhvatnog akcijskog plana, koji će uskoro podastrijeti i javnosti nakon što ga predstavi i usuglasi sa svim relevantnim dionicima. U tom smislu Ministarstvo je već pozvalo sve relevantne institucije i dionike (uključujući udruge privatnih šumovlasnika te jedinice lokalne i regionalne samouprave) na zajednički sastanak kako bi se usuglasio model kojim bi se ovaj problem u narednom razdoblju (koje je vremenski određeno biološkim ciklusom potkornjaka) rješavao na čitavom pogođenom području. Pri tome očekujemo da svi dionici sukladno svojim obvezama i odgovornosti poduzmu konkretne korake kojim bi se omogućila provedba takve sveobuhvatne akcije, jer niti jedna institucija samostalno ne može riješiti ovaj problem bez aktivnog uključivanja svih dionika na pogođenom području.

Pojedinci kontinuirano u javnosti pokušavaju stvoriti dojam o nebrizi i nedjelovanju državnih institucija, ali i cjelokupnog sektora šumarstva, vezano uz pojavu potkornjaka u šumama Gorskog kotara. Njihovi javni nastupi mogu dovesti u zabludu cjelokupnu hrvatsku javnost, šumoposjednike u Republici Hrvatskoj, posebice one u Gorskome kotaru, čineći nemjerljivu i nepopravljivu štetu kako hrvatskome šumarstvu, tako i gospodarstvu Republike Hrvatske i njezinim institucijama.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje