Prema Eurostatu, statističkom uredu Europske unije, na kraju prvog tromjesečja 2019. udio državnog duga u BDP-u u europodručju (EA19) iznosio je 85,9 % u usporedbi s 85,1 % zabilježenih na kraju četvrtog kvartala 2018. U EU28 (svim članicama Europske Unije), udio se povećao s 80,0 % na 80,7 %. Međutim, kada se brojke usporede s prvim tromjesečjem 2018., udio državnog duga u BDP-u pao je u oba područja, u eurozoni sa 87,1 % na 85,9%, a u EU28 sa 81,6 % na 80,7 %.
Na kraju prvog tromjesečja 2019. u strukturi općeg državnog duga, najviši postotak činili su dužnički vrijednosni papiri i to 81,1 % u eurozoni, a 81,9 % u EU28. Ostatak državnog duga iznose krediti, 15,8 %, odnosno 13,9 %, a valuta i depoziti iznosili su 3,1 % u eurozoni i 4,2 % u EU28. Zbog uključenosti vlada država članica EU-a u financijsku pomoć određenim državama članicama, tromjesečni podaci o međuvladinim kreditima (IGL) također su objavljeni. Udio IGL-a u BDP-u na kraju prvog tromjesečja 2019. godine iznosio je 2,0 % u eurozoni i 1,5 % u EU28.
Državni dug na kraju prvog tromjesečja 2019.
Najveći udio državnog duga u BDP-u na kraju prvog tromjesečja ove godine zabilježen je u Grčkoj (181,9 %), Italiji (134,0 %), Portugalu (123,0 %), Belgiji (105,1 %) i Cipru (105,0 %), a najniži u Estoniji (8,1 %), Bugarskoj (21,2 %) i Luksemburgu (21,3 %).
U usporedbi s prvim tromjesečjem 2018. godine, krajem prvog tromjesečja ove godine, pet država članica zabilježile su povećanje udjela duga u BDP – u, dvadeset i jedna država isti je smanjila, a Španjolska i Velika Britanija nisu zabilježile nikakve promjene. Povećanje u omjeru postotka duga u BDP-u omjera zabilježeno je u Cipru (+12,2 pp), Grčkoj (+4,1 pp), Latviji (+1,7 postotnih bodova), Italiji (+1,0 pp) i Francuskoj (+0.3 pp), dok su najveća smanjenja zabilježile Slovenija (-7.6 pp), Austrija (-4.4 pp) i Nizozemska (-4,2 pp).
