Održivi razvoj

UN: Kako i zašto svijet ostaje bez hrane

Agrovijesti
Klimatske promjene Fotografija: Thinkstock
Nestaju biljke, životinje i mikroorganizmi od kojih ovisi proizvodnja hrane, upozorava novi izvještaj Ujedinjenih naroda.

Ako neke od ključnih životinjskih i biljnih vrsta izumru, ishrana čovječanstva bit će - kako kažu Ujedinjeni narodi - „ozbiljno ugrožena".

Posljedice se u nekim zemljama već osjećaju, a kao glavni uzročnici navode se zagađenje, eksploatacija zemljišta i klimatske promjene. Pravila se za zaštitu ugroženih vrsta ubrzano usvajaju, ali promjene su prespore.

Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda, FAO, izvještaj je pripremila na temelju podataka prikupljenih iz 91 države.

Biodiverzitet, hrana i poljoprivreda

Biološka raznovrsnost ili biodiverzitet nužan za ishranu podrazumjeva raznovrsnost biljaka, životinja i drugih organizama, divljih i uzgojenih, koji nam osiguravaju hranu, goriva i vlakna.

Tu se ubrajaju i organizmi koji obavljaju poslove nužne za opstanak drugih vrsta, kao što su pčele, crvi, morske trave ili gljivice koje čuvaju plodnost zemljišta i čiste zrak ili vodu.

U izvještaju su istaknute dvije ključne poruke.

Jedna je da su mnoge vrste od kojih ovisi proizvodnja hrane ugrožene ili na putu da to postanu. Broj pojedinih vrsta divljih biljaka, riba i sisara smanjuje se vrtoglavom brzinom.

„Biološka raznovrsnost je ključna. Moramo biti odgovorniji kako bismo bolje odgovorili na klimatske promjene i našli načine da proizvedemo hranu tako da ne šteti našem okolišu", rekao je generalni direktor FAO Jose Graciano de Silva.

Drugi ključan zaključak je da se ljudi oslanjaju na sve manje namirnica kako bi se prehranio sve veći broj ljudi. Prognoze pokazuju da će populacija narasti na oko deset milijardi ljudi do 2050. godine.

U izvještaju se navodi da se na 66 posto usjeva uzgaja samo devet vrsta biljaka, od 6000 koliko se ukupno uzgaja za ishranu.

Uzgoj stoke počiva na uzgoju 40 vrsta, ali većina mesa, mlijeka i jaja dolazi od samo nekoliko vrsta.

Šta to znači?

Smanjenjem biološke raznolikosti proizvodnja hrane postaje daleko ranjivija u slučaju bilo kakvih potresa, kao što su epidemije bolesti ili najezde štetnika.

U izvještaju se kao primjer navodi slučaj Velike gladi u Irskoj 1840. godine. Irski farmeri oslonili su se skoro u potpunosti na proizvodnju krumpira. Zaraza uzrokovana gljivicama uništavala je usjeve krumira nekoliko godina za redom, a oko milijun ljudi umrlo je od gladi i bolesti.

Smanjenje biološke raznolikosti u nekim krajevima svijeta već je osjetno.

U Gambiji je nestanak divljih vrsta primorao ljude da se okrenu industrijskim prerađevinama kako bi se prehranili

Nekoliko zemalja, uključujući Irsku, Norvešku, Poljsku i Švicarsku izvjestilo je da se broj bumbara smanjuje

U Omanu se zbog klimatskih promjena smanjio broj insekata koji oprašuju biljke, što je dovelo do toga da ima sve manje smokava i bobica.

Ujedinjeni narodi u izvještaju navode da ima nekoliko glavnih uzroka za smanjenje biološke raznolikosti. Neki od vodećih su:

Promjene u korištenju zemljišta i voda, zagađenje, prekomjerna eksploatacija resursa, promjena klime te rast broja stanovnika i urbanizacija.

Da li postoji rješenje?

Da - u izvještaju se navodi niz preporuka koje neke zemlje već primjenjuju.

Tako u Argentini postoji 560.000 kućnih vrtova i oko 12.000 školskih i vrtova na zajedničkim površinama na kojima se proizvodi hrana za 2,8 milijuna ljudi

U Kaliforniji farmeri ne spaljuju polja riže nakon berbe, već ih poplave, što je dovelo do toga da se stvori pogodna sredina za 230 vrsta ptica

Farmeri u Gani sade tropsku biljku kasavu na obodima njiva, jer ona svojim nektarom privlači pčele i druge vrste oprašivača koji poboljšavaju prinose

FAO ipak navodi da se promjene ne uvode dovoljno brzo.

"Jako je dobro vidjeti da zemlje usvajaju i primjenjuju sve više praksi koje doprinose održivoj proizvodnji hrane. Međutim, ponekad je točka od koje se polazi zaista jako niska", kaže Julia Belanger, koja je vodila istraživanjem.

Potrošači imaju ogromnu moć da donesu promjenu, navodi FAO. U toj agenciji kažu kako svako može kupovati hranu koja je uzgajana na održiv način, kao što može da bojkotirati proizvode za koje vjeruje da su proizvedeni neodrživo.

 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje