Dobra godina

Urod kukuruza, soje i suncokreta u Srbiji nikad bolji

Agrovijesti
Polje suncokreta Fotografija: Morana Begač, Agrobiz
Ovogodišnji prinosi ratarskih kultura u Srbiji bilježe rekorde. Poljoprivrednici su, s razlogom, zadovoljni prinosima, ali ne i cijenama

Berba kukuruza, posijanog ove godine u Srbiji na 900.000 hektara, što je 70.000 hektara manje nego prošle godine, završena je na trećini parcela. Po dosadašnjim pokazateljima, državni prosječan prinos po hektaru trebao bi biti osam tona, kaže direktor Udruženja Žita Srbije Vukosav Saković, navodeći da se očekuje kako će Srbija ove godine imati 7,2 milijuna tona kukuruza. Kako dodaje, urod je najsličniji onom iz 2016. godine, koja je bila rekordna.

Kilogram novog roda sada je 14 dinara, sa tendencijom da zrno bude i jeftinije, kaže. Prošla je godina bila sušna i Srbija je imala četiri milijuna tona zlatnog zrna, a kilogram je na startu berbe stajao 18 dinara, da bi tijekom berbe cijena padala. Ove godine, kaže Saković, poljoprivrednici su imali priliku da kukuruz prije berbe prodaju za 16,5 dinara, ali je malo tko to iskoristio.

Poljoprivrednici su ove godine zadovoljni prinosima, ali ne i cijenama. Kada je riječ o cijenama vladaju utržišni uvjeti i tu se ne može ništa popraviti već u ovisnosti od međunarodnog kretanja ponude i potražnje poljoprivrednici odlučuju kada će usjev prodati, kazao je Saković, i ponovio da je inotržište prepuno poljoprivrednih proizvoda te da se na temelju toga formiraju i domaće cijene. Vrijeme kada je država formirala cijene usjeva je završeno i neće ga više biti.

Za ovogodišnje skidanje jesenjih usjeva, kaže Saković, karakteristično je to što žetve sustižu jedna drugu pa su skladišta puna.

Imamo rekordan, nezabilježen domaći prinos soje, koji sa zalihama iz 2017. godine iznosi 900.000 tona. Soja je posijana na 220.000 hektara, a prosječan urod po hektaru je bio tri i po tone.

Suncokreta smo posijali najviše do sada, na 250.000 hektara, a prosjek prinosa je 3,1 tone po hektaru, navodi Saković.

Šećera i za izvoz

U tijeku je i vađenje šećerne repe, koja je ove godine posijana na 50.000 hektara, što Srbiju svrstava u najveće uzgajivače slaktog korijena u odnosu na okruženje.

Dr Živko Ćurčić sa novosadskog Instituta za ratarstvo i povrtastvo kaže kako se očekuje da će Srbija imati dva i po milijuna tona repe i od toga dobiti 400.000 tona šećera, dok je za domaće potrebe dovoljno polovica, 200.000 tona.

Očekuje se da prinos bude oko 70 tona po hektaru, ali imajući u vidu da je dosta trulog korijena, ratari će, kada se odvoji zdrava repa, imati između 45 i 50 tona po hektaru, što je višegodišnji prosjek, kazao je dr Ćurčić.

Koliko će zaraditi na repi, ovisi od ugovora koje su sklopili sa šećeranama. Sada na inotržištu, kaže dr Ćurčić, tona vrijedi 350 dolara.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje