Kako učiniti europski poljoprivredno- prehrambeni sektor održivijim, centar je rasprave Zajedničke poljoprivredne politike na svim razinama Europske unije. Slaganje oko prioriteta u poljoprivredi bit će agenda koja će utjecati na smjer daljnjeg razvoja poljoprivredne politike u Europi nakon 2020. godine, a upravo bi ta politika trebala uzeti u obzir održivost proizvodnje i ekološki aspekt kako bi ta ista proizvodnja bila što „zelenija“.
Treće izdanje Agriculture & Food Summita 2019. u organizaciji portala Politico ove će se godine održati u Parizu s fokusom na istraživanje utjecaja aktualne političke reforme i digitalnih inovacija na europsku poljoprivredu i prehrambenu industriju.
Vrlo dinamičan program konferencije trajat će dva dana planiranih za 26. i 27. rujna ove godine kada će se okupiti 130+ najutjecajnijih europskih lidera u prehrambenoj industriji i poljoprivredi s ciljem promocije dijaloga između svih involviranih strana; donositelja odluka – političara, poduzetnika, potrošača i poljoprivrednika. Na meniju su interaktivne sesije, panel rasprave i intervjui kroz koje će se secirati cjelokupni lanac hrane, „od polja do stola“.
Konferencija se otvara s pred-summit danom na kojem će govornici istraživati na koji način osigurati održivost proizvoda, kao i kako ojačati nadležnosti autoriteta za sigurnost hrane, ali i osigurati vidljiviju ulogu organizacija potrošača u cijelom procesu.
Tri okrugla stola podijelit će sudionike na radne skupine. Prva tema jeizazov korištenja etičkih sastojaka u proizvodnji; je li izvedivo da se tvrtke prestanu oslanjati na proizvode koji imaju štetan učinak na okoliš, primjerice na soju i palminu ulje i koji su troškovi i tehnički izazovi u odabiru alternativnih proizvoda? Shodno tome, koje poticaje bi se trebalo uvesti kako bi se trgovci i javni subjekti potaknuli na održivu praksu proizvodnje hrane?
Druga tema istražuje koji elementi nedostaju kako bi se poboljšala sigurnost hrane i transparentnost. Jesu li potrebne promjene u dosadašnjim mehanizmima donošenja odluka koji određuju sigurnost proizvoda u EU i trebaju li predstavnici država i potrošačkih organizacija imati veće ovlasti, a analizirat će se što je do sada poduzeto u tom smjeru. Jedno od gorućih pitanja je svakako lanac brzog uzbunjivanja kada je riječ o kontaminaciji proizvoda sa strane sigurnosti hrane.
Kreiranje prostora za zahtjeve potrošača treći je okrugli stol koji će raspravljati o tome koje su inicijative postavljenje u svrhu pojednostavljenja komunikacije između proizvođača, trgovaca i potrošača te na koji način kompanije mogu zaštititi svoje robne marke i istovremeno pružiti točne informacije o sastavu svojih proizvoda. U kojoj mjeri su potrošači glavna pokretačka snaga za promicanje različitog tipa proizvodnog sustava i kako rješavanje pitanja kao što su recikliranje i rasipanje hrane?
Digitalna ili pametna poljoprivreda budućnost

Gotovo 40 % cijelog proračuna ZPP-a nakon 2020. bit će usmjereno na aktivnosti vezano za klimu i okoliš te će i potpore dohotku biti uvjetovane strožim poljoprivrednim praksama korisnima za klimu i okoliš. I RH će, kao i druge članice EU, morati iz svog proračuna za ruralni razvoj izdvojiti najmanje 30 % za financiranje mjera zaštite okoliša i klime, stoji u prvom dokumentu koji je izradila Svjetska banka, partner Ministarstva poljoprivrede u projektu izrade nacionalne strategije razvoja poljoprivrede i ribarstva nakon 2020. Strategija će biti usklađena sa zahtjevima Zajedničke poljoprivredne politike te Zajedničke ribarstvene politike te mnogi iščekuju njezin konačni oblik.