Uskoro summit koji propitkuje agendu Zajedničke poljoprivredne politike EU

Kako učiniti europski poljoprivredno- prehrambeni sektor održivijim, centar je rasprave Zajedničke poljoprivredne politike na svim razinama Europske unije. Slaganje oko prioriteta u poljoprivredi bit će agenda koja će utjecati na smjer daljnjeg razvoja poljoprivredne politike u Europi nakon 2020. godine, a upravo bi ta politika trebala uzeti u obzir održivost proizvodnje i ekološki aspekt kako bi ta ista proizvodnja bila što „zelenija“.

Treće izdanje Agriculture & Food Summita 2019. u organizaciji portala Politico ove će se godine održati u Parizu s fokusom na istraživanje utjecaja aktualne političke reforme i digitalnih inovacija na europsku poljoprivredu i prehrambenu industriju.

Vrlo dinamičan program konferencije trajat će dva dana planiranih za 26. i 27. rujna ove godine kada će se okupiti 130+ najutjecajnijih europskih lidera u prehrambenoj industriji i poljoprivredi s ciljem promocije dijaloga između svih involviranih strana; donositelja odluka – političara, poduzetnika, potrošača i poljoprivrednika. Na meniju su interaktivne sesije, panel rasprave i intervjui kroz koje će se secirati cjelokupni lanac hrane, „od polja do stola“.

Konferencija se otvara s pred-summit danom na kojem će govornici istraživati na koji način osigurati održivost proizvoda, kao i kako ojačati nadležnosti autoriteta za sigurnost hrane, ali i osigurati vidljiviju ulogu organizacija potrošača u cijelom procesu.

Tri okrugla stola podijelit će sudionike na radne skupine. Prva tema jeizazov korištenja etičkih sastojaka u proizvodnji; je li izvedivo da se tvrtke prestanu oslanjati na proizvode koji imaju štetan učinak na okoliš, primjerice na soju i palminu ulje i koji su troškovi i tehnički izazovi u odabiru alternativnih proizvoda? Shodno tome, koje poticaje bi se trebalo uvesti kako bi se trgovci i javni subjekti potaknuli na održivu praksu proizvodnje hrane?

Druga tema istražuje koji elementi nedostaju kako bi se poboljšala sigurnost hrane i transparentnost. Jesu li potrebne promjene u dosadašnjim mehanizmima donošenja odluka koji određuju sigurnost proizvoda u EU i trebaju li predstavnici država i potrošačkih organizacija imati veće ovlasti, a analizirat će se što je do sada poduzeto u tom smjeru. Jedno od gorućih pitanja je svakako lanac brzog uzbunjivanja kada je riječ o kontaminaciji proizvoda sa strane sigurnosti hrane.

Kreiranje prostora za zahtjeve potrošača treći je okrugli stol koji će raspravljati o tome koje su inicijative postavljenje u svrhu pojednostavljenja komunikacije između proizvođača, trgovaca i potrošača te na koji način kompanije mogu zaštititi svoje robne marke i istovremeno pružiti točne informacije o sastavu svojih proizvoda. U kojoj mjeri su potrošači glavna pokretačka snaga za promicanje različitog tipa proizvodnog sustava i kako rješavanje pitanja kao što su recikliranje i rasipanje hrane?

Digitalna ili pametna poljoprivreda budućnost

Sljedećeg dana akteri će se dotaknuti i teme koja zasigurno najviše zanima i naše poljoprivrednike – na koji način će se alocirati sredstva iz Zajedničke poljoprivredne politike kako bi se konkretno podupirala poljoprivredna proizvodnja i kompetitivnost europske poljoprivrede i je li ova agenda zbilja najbolji okvir kojim se potiču nove poljoprivredne snage? Bit će riječ i o izazovima i mogućnostima u okviru sklopljenih trgovinskih ugovora na globalnoj razini pa tako i o utjecaju Brexita na prehrambeno-poljoprivredni sektor u EU. Još uvijek popriličan novitet na hrvatskom tržištu predstavlja „digitalna poljoprivreda“, odnosno digitalizacija podataka koji utječu na donošenje odluka u poljoprivrednoj proizvodnji – dronovi se sve češće koriste za snimanja zemljišta na temelju kojih se može dobiti u uvid stanje polja, dok digitalno upravljanje primjerice navodnjavanjem ili pak analizom tla olakšavaju poljoprivrednicima upravljanje kvalitetom tla. Kontroverzna tema genetski izmijenjenih proizvoda uvedenica je koja bi se trebala razlikovati od genetski modificiranih proizvoda – je li tomu zbilja tako i koja je stvarna razlika između ova dva termina, također je tema o kojoj će biti riječi. Ništa manje važno, klimatske promjene uvjetovale su uvođenje u poljoprivredu hibride otporne na sve ekstremnije uvjete rasta i stavljaju pred znanstvenike izazov stvaranja vrsti sjemena koje mogu podnijeti veliku količinu kiše ili pak vrlo visoke temperature u dužem vremenskom periodu.

Gotovo 40 % cijelog proračuna ZPP-a nakon 2020. bit će usmjereno na aktivnosti vezano za klimu i okoliš te će i potpore dohotku biti uvjetovane strožim poljoprivrednim praksama korisnima za klimu i okoliš. I RH će, kao i druge članice EU, morati iz svog proračuna za ruralni razvoj izdvojiti najmanje 30 % za financiranje mjera zaštite okoliša i klime, stoji u prvom dokumentu koji je izradila Svjetska banka, partner Ministarstva poljoprivrede u projektu izrade nacionalne strategije razvoja poljoprivrede i ribarstva nakon 2020. Strategija će biti usklađena sa zahtjevima Zajedničke poljoprivredne politike te Zajedničke ribarstvene politike te mnogi iščekuju njezin konačni oblik.