Hrvoje Horvat, ravnatelj Savjetodavne službe

Uvodimo kartice gospodarstva kako bismo uspješnije savjetovali svakog poljoprivrednika

Agrovijesti
Hrvoje Horvat, ravnatelj Savjetodavne službe Fotografija: Marko Lukunić/PIXSELL
U svjetskoj godini OPG-a izradili smo malu analizu svih proizvođača te utvrdili da je prosječni poljoprivrednik star oko 60 godina, uglavnom ima srednjoškolsku naobrazbu, ima manje od sedam hektara zemlje, bavi se mješovitom proizvodnjom i član je domaćinstva koje ima manje od dva člana. Naravno, ovdje je u pitanju samo prosjek

U radu službe nakon gotovo 20 godina najavljene su značajne promjene u poslovanju.

U skladu s novim vremenom i potrebama proizvođača odlučili smo unaprijediti naš rad, podići ga na viši nivo te ga još više prilagoditi specifičnim potrebama svake situacije. Sve naše savjetodavne usluge bit će ponuđene u katalogu usluga koji sadržava 90 savjetničkih paketa. Savjetnički paketi oblikovani su prema specifičnim područjima proizvodnje, a u njihov sadržaj ugrađeno je dugogodišnje iskustvo naših najboljih savjetnika. Paket sadrži sve aktivnosti koje će se u sklopu savjetovanja obaviti na određenom gospodarstvu te se unaprijed definira očekivani ishod savjetovanja. Nakon zatvaranja paketa korisnik odobrava završni izvještaj i sve obavljene aktivnosti. Na ovaj način i proizvođač i savjetnik od samog početka orijentiraju se na konkretan rezultat i u dijalogu i suradnji prolaze kroz proces unapređenja gospodarstva.

Spominje se i kartica gospodarstva. Koja je njezina uloga?

Savjetodavna služba već desetak godina ima elektronički sustav vođenja i analize rada koji smo odlučili poboljšati novim funkcionalnostima. Kartica gospodarstva jedna je od njih. Ona će biti će centralno mjesto praćenja uspješnosti savjetodavnog rada. U šali smo je nazvali i zdravstvenim kartonom gospodarstva. Naime osim osnovnih podataka o gospodarstvu, kartica će sadržavati podatke o zatečenom stanju, uočenim problemima, svim posjetima, savjetodavnom radu kao i konačnom ishodu i preporukama za daljnji razvoj. Njome će se moći služiti sami savjetnici pri planiranju svoga rada, ali i menadžment službe koji će imati puno jasniji uvid u dinamiku i uspješnost aktivnosti. Podrazumijeva se da će podaci iz kartice biti povjerljivi i moći će se koristiti samo interno.

Savjetodavna služba nositelj je edukacije poljoprivrednika kroz Program ruralnog razvoja. Koje su mjere objavljene i koliko je za njih namijenjeno godišnje novca?

Služba je ovlaštena za provedbu mjere 1.1 Programa ruralnog razvoja koja financira strukovno osposobljavanje poljoprivrednika i to u dva dijela. Prvo je obavezno osposobljavanje za sve korisnike M10 (poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene) i M11 (ekološka poljoprivreda) programa u trajanju od 18 sati, tj. tri radionice po šest sati predavanja. Drugo je neobavezno strukovno osposobljavanje otvoreno za sve poljoprivrednike u trajanju do 60 sati. Ta edukacija organizirat će se prema zainteresiranim grupama poljoprivrednika koji će sami odabrati neki ponuđeni modul, a koji su u suglasju s trenutnim potrebama I prioritetima.

Na koji će se način Savjetodavna služba kroz njih uključiti u edukaciju poljoprivrednika? Što ste konkretno već pripremili i koji su programi već krenuli, a koji će tek krenuti?

Tijekom studenog 2015. krenuli smo s modulima obaveznog strukovnog osposobljavanja svih korisnika mjere M10 i M11. Program edukacije pripremljen je još ljetos kao i elektronički sustav za organizaciju i vođenje ove aktivnosti. Nakon formalnog odobrenja krenuli smo s pripremom pojedinih radionica i obavijestima. Korisnike pozivamo izravno, a sve detalje o edukacijama, točnim adresama, preostalim mjestima i sl. mogu naći na našem portalu pod "Edukacija". Korisnici se mogu prijaviti online ili u razgovoru preko savjetnika. 

Hoće li edukacije koštati poljoprivrednike i koliko? Na koji se način poljoprivrednici prijavljuju na njih i koja je procedura oko organizacije? 

Sva naša savjetovanja iz prije spomenutih paketa te edukacije kao i dosad bit će besplatni. Novost, za nas kao ustanovu, jest u tome što ćemo za troškove tih aktivnosti umjesto proračuna koristiti sredstva EU. Poljoprivrednici će biti pozivani na edukacije, one koje su obavezne, a moći će se i sami prijaviti preko online sustava ili izravno u podružnici. Sve aktivnosti provodimo mi, tako da je na korisniku samo da se prijavi i sudjeluje. Nema nikakvih administrativnih obaveza za korisnike.

Tko su predavači, možete li nam dati inicijalni popis predavanja koja će ići uskoro te koje su teme?

Predavači su velika većina naših kolegica i kolega koji to već godinama rade u nešto drugačijem okviru. Razlika je u tome što su sada teme strogo definirane i u skladu s prioritetima Programa ruralnog razvoja. Što se tiče popisa predavanja, on se nalazi na našem webu. Teme su zadane pravilnikom i našim programom. Za oko 6000 korisnika mjere M10 i M11 predavanja su obavezna u trajanju od 18 sati, tj. tri modula po 6 sati, a 30 posto mora se odnositi na praktični dio nastave.

 

Hrvoje Horvat, ravnatelj Savjetodavne službe

Koliko je Savjetodavna služba osposobljena i educirana za ova predavanja?

Jedna od osnovnih djelatnosti službe svih ovih godina bila su predavanja kojih godišnje bude više od 1200 po cijeloj Hrvatskoj. Dakle ta aktivnost itekako nam je poznata. Ipak, za nastup na programu, tj. mjeri M01 iz koje proizlazi obaveza strukovnog osposobljavanja proveli smo analizu kompetencija i morali dokazati, životopisima i ostalim dokumentima, da su savjetnici dovoljno osposobljeni. Za dio savjetnika ustanovili smo potrebu dodatnog usavršavanja u određenim temama s čime ćemo također započeti u 2016.

Koje su po vama teme najosjetljivije? Što danas poljoprivrednicima najviše nedostaje, je li to edukacija o proizvodnji, prodaji, organizaciji proizvodnje, ekonomici troškova, izradi projekata za programe ruralnog razvoja?

Smatram da je najveća potreba u dijelu organizacije, tj. menadžmenta gospodarstva, što uz tehnološko znanje uključuje i strateško odlučivanje o gospodarstvu te planiranje razvoja. Uz to, tu je uvijek potreba za novim znanjima oko same tehnologije. Ta potreba kod jednog dijela manjih proizvođača, koji se još uvijek najviše oslanjaju na iskustvo, nešto je veća nego kod novih, mlađih koji su educirani ili sami puno uče. Ali svi trebamo pratiti trendove, uvijek učiti i usvajati najbolje prakse. Za poboljšanje tehnologije uvijek ima barem nekog prostora kod velike većine proizvođača. Kad govorimo o prijavama na projekte, to su kompleksna, specifična znanja koja uključuju i mnoštvo administracije. Ne mislim kako bi proizvođači trebali ulaziti u to ako imamo dovoljno dobrih stručnjaka koji se bave time, pogotovo ako se te usluge sufinanciraju samim projektom. Za korisnike je najvažnije da znaju što žele, kuda streme te da su u potpunosti uključeni u sve detalje realnog poslovnog plana koji se bazira na stvarnim podacima i parametrima. Ali smatram da je u redu za uslugu kompletiranja dokumentacije i asistencije u pripremi prijave projekta angažirati one koji žive od toga i uspješno to rade.

S obzirom na ogroman broj staračkih domaćinstava, imate li već sada neku sliku prosječnog hrvatskog poljoprivrednika; koliko je on star, koliko ima zemlje, stoke, proizvodnje, čime se bavi, kakva mu je školska sprema, kako dolazi do informacija?

U svjetskoj godini OPG-a na tu temu izradili smo jednu brzu analizu svih upisanih proizvođača gdje smo ustanovili neke prilično zabrinjavajuće detalje, barem kada govorimo o prosjeku. Uzevši sve u obzir, dobili smo informaciju da je prosječni poljoprivrednik star oko 60 godina, uglavnom nema više od srednjoškolske naobrazbe, ima manje od sedam hektara zemlje, bavi se mješovitom proizvodnjom i član je domaćinstva koje ima manje od dva člana. Naravno, ovdje je u pitanju samo prosjek. Snaga hrvatske poljoprivrede leži u znatno manjem broju korisnika od ukupno upisanih i tada te brojke zasigurno izgledaju puno bolje.

Služba ima oko 260 djelatnika, od čega je 220 savjetodavaca, imamo 21 podružnicu i 110 manjih ispostava

Savjetodavna služba ulazi u sferu komercijalizacije, odnosno u budućnosti će planirati i pokretati komercijalne projekte koji bi joj donosili prihode. Koliko će to motivirati savjetodavce da više rade i bolje informiraju poljoprivrednike?

Ne bih rekao da je ovo komercijalizacija. Služba započinje s jednim izuzetno važnim korakom, a to je sufinanciranje njezina rada iz EU sredstava, za što smo morali pripremiti i usavršiti cijeli naš sustav. Iako je savjetovanje strateški važna aktivnost za koju bismo mogli reći da nema cijene, svjesni smo potrebe vlastitog doprinosa i zbog toga ulazimo u taj proces. Osim toga, to je i preduvjet za buduće osnaživanje i poboljšanje službe jer aktivnosti postaju mjerljivije, s konkretnim ciljevima i traženim rezultatima pa nam i zbog toga odgovara takav način rada. U sustavu koji smo razvili trenutno je predviđena samo supstitucija dijela plaće EU sredstvima. S obzirom na dobre prakse iz okolnih zemalja te pravnu podlogu, nadam se da ćemo sustav moći razvijati i nadograđivati i u smjeru određene stimulacije za kvalitetno obavljanje rada i iskazano zadovoljstvo korisnika. Ali to ostavimo budućnosti. Prvo se moramo dokazati i obaviti dobar posao s ovim što trenutno imamo, na zadaćama koje smo preuzeli.

Imate li procjenu koliko danas OPG-ova dolazi na jednog savjetodavca? Koliko su OPG-ovi zadovoljni vašim djelatnicima?

Naš je prosjek oko 450 primatelja potpore i oko 800 ukupno upisanih poljoprivrednika na jednog savjetodavca. U prosjeku to je lošiji odnos nego u dijelu zemalja koje su nam uzor, ali ne žalimo se, radimo najbolje što možemo u uvjetima koje imamo. Ono što je upitno u takvom omjeru jest naš ukupni obuhvat. Možemo dosegnuti gotovo sve naše korisnike putem medija koji prenose naše savjete i kojima smo izuzetno zahvalni na potpori i interesu. Međutim broj gospodarstava koje možemo mentorirati kroz savjetničke pakete, direktno raditi s njima i dubinski ih pratiti, naravno ne može biti toliko velik koliko bismo htjeli. S novim programima, dodatnom fokusiranjem, poštivanjem prioriteta te upotrebom tehnologije siguran sam da ćemo imati značajno bolji učinak i ostavljati jači trag na terenu nego dosad i s ovim brojem ljudi.

Koliko danas Hrvatska ima savjetodavaca i kojih profila?

Služba ima oko 260 djelatnika, od čega je 220 savjetodavaca. Tu ubrajam naravno i 30 savjetodavaca šumarske struke koji su odnedavno s nama. Profili su razni i pokrivaju sva stručna područja. Ukupno postoji 21 podružnica i 110 manjih ispostava, što znači da odlično pokrivamo teren te da smo javna ustanova koja je ostala najbliže svojim korisnicima. U nekim županijama prilično smo zadovoljni rasporedom profila i iskustva savjetodavaca u odnosu na potrebe korisnika, u nekima manje, ali vjerujem da uvijek pokrivamo potrebe koje se pojavljuju i aktivnosti koje su nam u nadležnosti. Naravno, moramo se uvijek unapređivati i poboljšavati stanje. Savjetodavna se služba mora prilagođavati, mijenjati i razvijati u skladu s vremenom. Zasad se nadam da smo na dobrom putu i da opravdavamo povjerenje korisnika i ukupnog sustava.