Trgovina u regiji

Uvoz hrane u Srbiju enormno raste, suficit im smanjen za 154 milijuna dolara

Agrovijesti
Branislav Nedimović ministar poljoprivrede Srbije Fotografija: Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine Srbije
Srpski stručnjaci tvrde kako poljoprivreda postaje sve vise ovisna od uvoza kapitala. Neoliberalan pristup i politika precjenjenog tečaja guši domaću proizvodnju i dovodii do eksplozije uvoza i topljenja suficita u trgovini.

U bilanci razmjene poljoprivrede i prehrambene industrije Srbije s inozemstvom u razdoblju prvih pet mjeseci 2018. godine ostvarena je vrijednost izvoza od 1.312,3 milijuna USD, što predstavlja rast od izuzetno skromnih 2% u odnosu na ostvarene  rezultate u istom razdoblju prošle godine, s udjelom u ukupnom robnom izvozu od 16,5%.

Istodobno,  vrijednost uvoza u visini od 845,4 milijuna USD je za 26,3% veća od ostvarenog u istom razdoblju lani, s udjelom u ukupnom  robnom  uvozu od 8%. Suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u spomenutom razdoblju bilježi značajan pad od 24,8%, odnosno 153,9 milijuna USD, u odnosu na promatrani period i iznosi 466,9 milijuna USD, sa stopom pokrivenosti uvoza izvozom od  155,2%.

Promatrano po sektorima u izvozu dominiraju robne grupe: voće i povrće, s ostvarenim izvozom u vrijednosti od 346,8 milijuna USD  i udjelom od 4,3% u ukupnom robnom izvozu te  žita i proizvodi na bazi žita, u vrijednosti od 262,9 milijuna USD, s udjelom od 3,3% u ukupnom robnom izvozu i ostvarenim suficitom od 221,8 milijuna USD.

Po ostvarenoj vrijednosti u uvozu najzastupljeniji su voće i povrće s vrijednošću uvoza od 175,8 milijuna USD i suficitom od 171,8 milijuna USD, kao i kava, čaj kakao i začini u vrijednosti od 85,7 milijuna USD. 

Prema ostvarenoj dinamici rasta izvoza u dominiraju sektori: mlijeko i prerađevine od mlijeka s nominalnim izvozom od 52,3 milijuna USD i rastom od 46% i žive životinje s izvozom od 25 milijuna USD i rastom od 31% i razni proizvodi za ishranu u vrijednosti od 75,4 milijuna USD i rastom od 37,4%.

Na uvoznoj strani najveću dinamiku rasta imaju sektori žive životinje s uvozom od 15, 8 milijuna USD i rastom od 183,4%,  stočna hrana s ostvarenim uvozom od 55,1 milijuna USD i ostvarenim rastom od 150,6%, žive životinje s uvozom u vrijednosti od 27,7 milijuna USD i rastom od 228,8%, mliječni proizvodi i jaja  s uvozom od 36,5 milijuna USD i rastom od 38,7%, meso i prerađevine od mesa u vrijednosti od 67,9 milijuna USD i rastom od 36,7% i duhan i prerađevine, u vrijednosti od 94,8 milijuna USD i rastom od 25,5%.

 Najznačajniji proizvodi u izvozu bile su maline smrznute u vrijednosti od 108 milijuna USD, cigarete s 94 milijuna USD, kukuruz merkantilni u vrijednosti od 86 milijuna USD, pšenica merkantilna u vrijednosti od 62 milijuna USD, jabuke svježe u vrijednosti od 58 milijuna USD te ostali prehrambeni proizvodi u vrijednosti od 41 milijuna. 

Na uvoznoj strani, među agrarnim proizvodima dominiraju ostali proizvodi za ishranu u vrijednosti od 40 milijuna USD, meso svinjsko zamrznuto u vrijednosti od 37 milijuna USD, banane svježe u vrijednosti od 5 milijuna USD, kava sirova u vrijednosti od 24 milijuna USD, uljane pogače od soje u vrijednosti od 24 milijuna USD, cigarete od duhana u vrijednosti od 22 milijuna USD i prerađevine od duhana, esencije u vrijednosti od 18 milijuna USD. 

Srpski stručnjaci tvrde kako poljoprivreda postaje sve vise ovisna od uvoza kapitala. Neoliberalan pristup i politika precijenjenog tečaja guši domaću proizvodnju i dovodi do eksplozije uvoza i topljenja suficita u trgovini.

Domaći faktori razvoja ostaju umrtvljeni i blokirani. Sve to destimulira održivu proizvodnju, posebno izvozno-orijentiranih poljoprivrednih proizvoda: bobičastog voća (maline i kupine), stočarskih proizvoda (goveđeg mesa, mlijeka i prerađevina od mlijeka, kukuruza, pšenice, vina i ostalih proizvoda.

Potrebno je pod hitno razraditi kompletnu reformu gospodarskog i financijskog sustava uz potpuno drugačiji model razvoja u odnosu na postojeći. Srbiji je potrebna nova razvojna strategija i istinski društveni preporod. Politika neoliberalnog kapitalizma bez pratećih mjera agrarne politike nanosi ogromnu štetu srpskoj poljoprivredi to je glavni uzrok brojnih jako nepovoljnih ekonomskih, socijalnih i demografskih procesa koji se odvijaju, tvrde stručnjaci. .

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje