Svega 19 % svjetske proizvodnje palminog ulja certificirano je kao održivo

Uvoznici palminog ulja neće ostvariti cilj nulte stope deforestacije do 2020.

Agrovijesti
Palmino ulje Fotografija: Thinkstock
Prema novom izvještaju organizacije Palm Oil Transparency Coalition, europski uvoznici palminog ulja neće uspjeti ostvariti postavljeni cilj nulte stope deforestacije do 2020. godine, a time ni prodavati isključivo palmino ulje certificirano kao održivo ili „deforestation-free“.

Sve europske tvrtke i uvoznici palminog ulja u anketi organizacije Palm Oil Transparency Coalition navele su da ne mogu s potpunom sigurnošću garantirati da će ostvariti cilj nulte stope deforestacije do 2020. godine i koristiti isključivo palmino ulje proizvedeno na održiv način. Kako se navodi u izvještaju, kampanja za osiguranje potpune transparentnosti i dobivanja punog uvida u proizvodnju palminog ulja znatno je napredovala od svog početka 2017. godine, no ipak je naišla na zapreke, piše Ekovjesnik.

Tako se u izvještaju navodi da se svega trećina palminog ulja koje se uvozi u Europu može pratiti do plantaža s kojih potječe, dok se s druge strane za čak 98 % palminog ulja zna u kojim je mlinovima izvršen postupak ekstrakcije. Bloomberg navodi da ta nemogućnost dobivanja potpunih informacija otežava donošenje zaključka o tome spaljuju li dobavljači palminog ulja šume ili ih krče te koriste li djecu ili prisilni rad u jednom dijelu opskrbnog lanca.

Prema izvještaju, samo je jedna tvrtka omogućila praćenje procesa proizvodnje palminog ulja do plantaže za više od 75 % palminog ulja koje uvozi u Europu. Mogućnost praćenja proizvodnje palminog ulja za potrebe američkog tržišta bila je pak moguća za manje od četvrtine ukupnih zaliha.

Prijašnje stajalište da palmino ulje predstavlja zdravu alternativu za ljude i planet sada se promijenilo. Ono se više ne preferira kao biogorivo, ulje za kuhanje i dodatak proizvodima za ljepotu, a ekolozi ga osuđuju zbog krčenja šuma i uništavanja tresetnog zemljišta pri proizvodnji prostora za plantaže palmi. Prema portalu Mongabay, plantaže palminog ulja zapravo imaju veći utjecaj na emisije CO2 nego šume koje one zamjenjuju, budući da plantaže palmi skladište samo 40 tona ugljika po hektru, što je zapravo jedna desetina one količine koju skladište obične šume.

Kako se navodi na portalu Mongabay, a prema podacima norveške agencije za zaštitu okoliša, Norveška je zabranila uvoz palminog ulja kao biogoriva što je dovelo do značajnog smanjenja uvoza u tu zemlju za 70 %, odnosno s 318 milijuna litara 2017. na 95 milijuna litara palminog ulja u 2018. godini.

„Da bi se suprotstavili klimatskim promjenama i zaustavili spaljivanje svjetskih kišnih šuma, trebamo rješenja koja su učinkovita“, rekao je za Mongabay Nils Hermann Ranum, voditelj Rainforest Foundation Norway. „Spaljivanje biogoriva na bazi palminog ulja i druge velike opasnosti od krčenja šuma kojima te sirovine pogoršavaju situaciju moraju se privesti kraju.“

Samo nekoliko anketiranih tvrtki ima uveden sustav upravljanja kvalitetom i opskrbne lance provjerene od strane nezavisnih auditora, mimo provjera od strane RSPO-a (Roundtable on Sustainable Palm Oil), koji nadgleda održivost proizvoda. Također, prema navodima Bloomberga, samo je oko 19 % svjetske proizvodnje palminog ulja certificirano kao održivo prema standardima RSPO-a.

U izvještaju se također stavlja naglasak na to da industrija treba povećati mogućnost uvida u iskorištavanje radnika, a pojedine tvrtke ipak su pokrenule programe koji osiguravaju etički prihvatljiv opskrbni lanac.

„Nekoliko uvoznika navelo je da su njihova iskustva s proizvođačima proizvoda za osobnu higijenu i kućanskih proizvoda drugačija od onih u prehrambenoj industriji gdje održiva proizvodnja palminog ulja predstavlja viši prioritet“, navodi se također u izvještaju.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje