Voćarstvo

Uzgoj orašastog voća poprima sve više maha kod domaćih voćara

Agrovijesti
Lješnjaci Fotografija: Marko Lukunić/PIXSELL
Riječ je o burzovnoj robi, pa burza, odnosno tržište, formira i njegovu cijenu, kaže Domagoj Dropulić

Uzgoj orašastog voća u posljednje vrijeme poprima sve više maha kod domaćih voćara, premda bi površine mogle biti još veće, piše Glas Slavonije. Kako ističe, primjerice, dr. sc. Aleksandar Stanisavljević, s Poljoprivrednog fakulteta Osijek, površine pod ovim kulturama trebale bi biti veće, a voćari ne bi smjeli ovisiti samo o proizvodnji jabuka i sličnog voća.

O orašastim plodovima razgovaralo se i proteklog vikenda u Belom Manastiru, na jedanaestom znanstveno-stručnom savjetovanju hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem, a koje su suorganizirali Hrvatska voćarska zajednica i Poljoprivredni institut Osijek, u suradnji s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskim centrom za poljoprivredu, hranu i selo, Institutom za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita te Zagrebačkom udrugom voćara.

522 hektara pod nasadima oraha na području je Slavonije i Baranje

O ozbiljnosti proizvodnje orašastih plodova govore i podaci Savjetodavne službe prema kojima su na području Slavonije i Baranje, orah i lješnjak zastupljeniji od, primjerice, kruške, marelice i breskve. Orah se, naime, uzgaja na 522 hektara, a lješnjak na 474 hektara. Najzastupljenije su višnja (885 hektara), jabuka (824 hektara), i šljiva (551 hektar). Što se Baranje tiče, lješnjak i orah nešto zaostaju pa lješnjaka ima na 59 hektara, a oraha na 24 hektara.

Turska diktira otkupnu cijenu

Jedan od većih proizvođača lješnjaka u Baranji je OPG Domagoj Dropulić, koji je lijesku posadio na približno 17 hektara. "Počeo sam 2005. godine, kada sam posadio deset hektara lijeske. Godinu dana kasnije posadio sam daljnjih 5,5 hektara, a 2007. godine još 1,8 hektara", kaže Domagoj Dropulić, naglašavajući kako je prvi značajniji komercijalni rod došao 2013. godine, budući da je prethodna godina bila izuzetno nepovoljna za lješnjak zbog vrlo niskih temperatura. Godišnje proizvede između 1500 i 2000 kilograma lješnjaka u ljusci. Tvrdi, naime, kako urod varira od godine do godine.

"Lješnjak cvate od prosinca do ožujka i niske temperature mu ne odgovaraju. Stoga je važan položaj plantaže, koja ne bi trebala biti u nizinama", objašnjava, naglašavajući kako struka savjetuje podizanje plantaža na nadmorskim visinama iznad 150 metara. Osim toga, dodaje, lješnjak ima alternativnu rodnost, dakle jedne godine daje više, druge manje. U Hrvatskoj, nastavlja Dropulić, postoji nekoliko otkupljivača, a dio njegovog lješnjaka završava u Italiji.

474 hektara su pod lješnjacima na području Slavonije i Baranje

Pomogla i država

"Riječ je o burzovnoj robi, pa burza, odnosno tržište, formira i njegovu cijenu, najviše tursko, budući da je Turska najveći proizvođač. Kakva je cijena tamo, takva je i dalje", kaže, ističući kako je u protekle dvije godine cijena bila odlična, ali će ona već ove godine biti manja. Koliko, još se ne može reći. Na upit kako je zadovoljan odnosnom države prema proizvođačima lješnjaka, kaže kako se korektno ponašala u vrijeme podizanja nasada. Osobno je zadovoljan odnosom države prema proizvođačima. Voćarima preporuča sadnju lijeske, ali uz maksimalno korištenje struke i slušanje savjeta.

A struka kaže kako Hrvatska još uvijek ne proizvodi dovoljno lješnjaka za svoje potrebe, nego velik dio potrebnih količina uvozi. Kanditorska industrija dosta lješnjaka uvozi iz Turske, jer to su lješnjaci malog promjera, koji su prije svega zanimljivi u proizvodnji čokolada. Što se Baranje tiče, Ruža Skenderović iz belomanastirskog dijela Savjetodavne službe kaže kako je lijeska isplativa kultura (premda jabuka drži primat), uz uvjet da je riješeno tržište. "Nije toliko zahtjevna što se tiče, primjerice, zaštite, a u Baranji su agroekonomksi uvjeti povoljni za uzgoj lijeske", kaže, dodajući kako su jedini problem visoke razine podzemnih voda. Slaže se da joj odgovaraju nadmorske visine više od većine baranjskih, ali dodaje kako za sada nije bilo većih problema. No, dodaje, to ne znači da će se lijeska na nižim površinama isto ponašati i za 15-ak godina.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje